Studije pokazuju da su alkoholu skloniji inteligentniji ljudi, da je hodanje u pijanom stanju opasnije od vožnje, ali i da se uz pivski kvasac ne može napiti

Mnogi su barem jednom pretjerali s alkoholom. Obično je najgora posljedica ove aktivnosti čučanje nad wc školjkom. Efekti pijanstva osjećaju se podjednako u svim stupnjevima društva, ali neke su činjenice o njemu slabo poznate. Listverse navodi sedam najčudnijih.

1. Različite rase različito podnose alkohol

Ljudsko tijelo sadrži enzime koji su zaduženi za razgradnju alkohola, a njihova količina varira od rase do rase, a s njome i sklonost alkoholizmu. Alkohol najslabije podnose Amerikanci i Azijati, s naznakom da Amerikanci češće podliježu alkoholizmu, a Azijatima je više “muka”.

2. Alkohol štiti od zračenja

Priča je potaknuta nuklearnim katastrofama poput one u Černobilu, a najbolje su prošli ljudi koji su u sebi imali alkohola. Nakon toga se radnicima koji su odlazili na radioaktivna područja savjetovalo pijenje votke svaka dva sata. Naposljetku se to pokazalo kao loša ideja jer alkohol iz votke u kombinaciji sa zračenjem čini još gore zdravlju, ali zato resveratrol iz crnog vina dokazano ublažava posljedice radijacije.

3. Poboljšava produktivnost

Mnogi su atletičari bili poznati po alkoholnim izletima, ali tek je nekolicina priznala kako im alkohol pomaže u treningu. U pucanju iz puške, na primjer, potrebna je mirna ruka pa nije tajna da su sportaši uoči natjecanja uvijek popili nešto alkoholno kako bi smirili živce i usporili puls. Najzad je ta praksa postala zabranjena, a natjecatelji se podvrgavaju testiranju prije uzimanja puške u ruke.

4. Uzrokuje gubitak pamćenja

Pijenje alkohola nosi sa sobom brojne posljedice, a jedna od njih je gubitak pamćenja kao podvrsta amnezije koji dolazi u dva tipa: fragmentarni, koji traje nekoliko minuta te “en bloc”, koji traje dulje. Suprotno uvjerenjima, “blackout” ne nastaje nužno od previše pića, već i od brzine pijenja. Proces djeluje tako da blokira receptore u mozgu, a intenzitet zaboravljanja uveliko ovisi i o genetici.

5. Inteligentniji piju više

Ljudi s višim stupnjem inteligencije skloniji su alkoholu od drugih, pokazuju brojne studije. Precizan razlog zašto je tomu tako nije poznat, ali najdarovitiji su ljudi kroz povijest bili upravo skloni alkoholu. Primjeri su za to: pisac Ernest Hemingway, slikar Vincent Van Gogh, državnik Winston Churchill, skladatelj Tchaikovsky i brojni drugi.

6. Hodanje u pijanom stanju opasnije je od vožnje

Iako je vožnja pod utjecajem alkohola jedan od najstrože kažnjivih prijestupa, čini se kako je još osam puta opasnije hodati u takvom stanju, pokazuju istraživanja. Razlog zašto se tomu ne daje toliko pažnje jest to što je čovjek koji hoda cestom pijan općenito prijetnja samo sebi, dok onaj koji takav vozi može ugroziti i ljude sa strane.

7. Moguće je piti, a ne napiti se

Tjelesni enzimi unutar sat vremena mogu razgraditi u prosjeku tri i pol decilitra piva, odnosno jednu čašicu likera. Pijenje većih količina u kraćem vremenu rezultira pijanstvom, ali i za to navodno postoji rješenje. Čajna žličica pivskog kvasca prije svakog pića ubrzava proces razgradnje alkohola pa je moguće popiti više, a ne napiti se, savjetuje vlasnik Bostonske pivovare Jim Koch. (24sata.hr)