Ljudska vrsta, iako nije ni snažnija ni izdržljivija od ostalih, uspjela je da preživi veoma dugo na Plavoj planeti. Jesu li ova otkrića za to bila ključna?

Točak

Arheolozi raspravljaju kada je prvi točak zaista otkriven. Prvi dokazi njegovog postojanja potiču tek iz perioda oko 3500. godina prije naše ere i pronađeni su u Mesopotamiji, ali se takav točak koristio u pravljanju grnčarije. Bilo je potrebno još tri vijeka da žitelji Mesopotamije otkriju da im točak zapravo pomaže i u tome da prenesu predmete s jednog mjesta na drugo. Točkovi su se razvijali u nekoliko faza, najprije kao valjkasti trupci, da bi 2000 oko godina prije naše ere nastale prve kočije u Egiptu.

Točak je najvažnije otkriće u istoriji jer ga većina modernih uređaja koristi u svom mehanizmu.

Sječivo

Ovo otkriće je bukvalno spasilo život čitavoj našoj vrsti. Novija istraživanja pokazuju da kamenje u obliku sječiva nije samo omogućilo ljudima da se bolje hrane, nose bolju odjeću i brane se od predatora, već je i dosta doprinijelo evoluciji ljudske šake.

Dokazi koje su arheolozi našli u etiopskoj regiji Afar ukazuju na to da su naši preci koristili alate sa sječivima prije čak 3,4 miliona godina.

Odjeća

Kada je naša vrsta izgubila dlaku na većem dijelu tijela, ostala je izložena mnogim prijetnjama iz spoljašnjosti. Istraživači s Univerziteta na Floridi su odlučili da utvrde kada su se moljci genetski odvojili od vaši koje napadaju kosu, što bi dalje dovelo do podatka kada je počela da se koristi odjeća. Rezultati ove neobične studije su pokazali da su ljudi počeli da se oblače u periodu prije oko 170 hiljada godina.

Sklonište

Prije oko 2,6 miliona godina, grupe ljudi su počele da sakupljaju hranu i alat i odnose ih na mjesta na kojima su spavali. Međutim, najpostojaniji dokazi o skloništu koje je napravio čovjek datiranju iz perioda od prije 400 hiljada godina, a riječ je o rupama za stubove pronađenim na teritoriji današnje Francuske.

Kanalizacija

Ovo otkriće potiče iz viktorijanskog doba Engleske, kada je Temza bila prepuna otpada koji je preplavio ulice. Tada je bivši novinar i advokat Edvin Čedvik odlučio da takozvana sanitarna prevencija može spriječiti mnoge bolesti kao što su: tifus, kolera, grip… Čedvik je nacrtao planove za kanalizacione odvode i pumpe koje će uklanjati otpad. Danas, međutim, vijekovima nakon što je Čedvik promijenio svijet, čak 15 % svjetske populacije je primorano da vrši tzv. otvorenu defekaciju, odnosno da prazni crijeva na poljima, u rijekama itd. Kako se navodi na siteu Unicefa, riječ je o čak milijardu ljudi.

Prečišćavanje vode

Vijekovima je i u najrazvijenijim zemljama kolera ubijala hiljade i hiljade ljudi. Tokom epidemije 1854. godine, britanski naučnikJohn Snow je otkrio da ovu bolest izazivaju mikroorganizmi koji žive u vodi. Ispitujući ovo, predložio je da se hlor ubacuje u vodu kako bi uništio mikroorganizme.

Od tog trenutka, ovo jednostavno otkriće počelo je da se primjenjuje širom planete.

Vatra

Ne zna se tačno ko je i kada otkrio vatru. Neki naučnici povezuju s Ašelskom kulturom, koja je postojala na teritoriji Afrike prije oko 790 hiljada godina, ali ima i onih koji vjeruju da je otkrivena mnogo ranije.

Zahvaljujući mogućnostima koje je vatra pružala, ljudi su mogli da migriraju u dijelove svijeta s hladnijom klimom i pripremaju hranu tako da su pobijediti mnoge bolesti. A to je samo jedan dio nevjerovatnih mogućnosti koje smo dobili zahvaljujući vatri.

Poljoprivredni usjevi

Primitivni lovci i sakupljači hrane su provodili dosta vremena u obezbjeđivanu hrane za život. Poljoprivreda nije nastala odjednom, već nizom naučnih i tehnoloških otkrića, kao što je otkiće različitih tehnika navodnjavanja, a potom i uspostavljanje usjeva i nađubravanja. Prema DNK analizi savremenih proizvoda, pšenica, ječam, leblebija, sočivo, lan i slične biljke počele su da se uzgajaju prije oko devet do deset hiljada godina u jugozapadnoj Aziji.

Antibiotici

Dvadesetih godina XX vijeka, Aleksandar Fleming je otkrio antibakterijsko dejstvo penicilina. Od tada je korištenje penicilina u liječenju bolesti postalo svakodnevno, a antibiotici su umanjili smrtnost stanovništva od bolesti kao što su sifilis, sepsa i mnoge druge. Naravno, nisu samo antibiotici zaslužni za smanjivanje smrtnosti kod uobičajenih bakterijskih bolesti, već su na to je uticali i čista voda i poboljšavanje sanitarnih uslova.

Čuvanje hrane

Konzerviranje je otkriveno još u 18. vijeku kao jedna od vojničkih nužnosti. Naime, Napoleonove trupe su se suočavale s mnogobrojnim posljedicama gladi, te je francuska vlada ponudila 12 hiljada franaka svakome ko bi otkrio način da vojnici očuvaju hranu. Parižanin Nikolas Apert, koji je u to vrijeme radio različite ugostiteljske poslove, našao je način da djelimično skuvanu hranu stavi u boce koje je uranjao u ključalu vodu kako bi iz njih izbacio vazduh, jer je zaključio da vazduh dovodi do kvarenja hrane.

Kasnije, 1810. godine, engelski pronalazač Piter Durand patentirao je sličan izum, u kojem je umjesto čepa stavljao poklopac, da bi dvije godine kasnije s dvojicom kolega otvorio fabriku koja hranu skladišti u metalne konzerve umjesto boca. (nationalgeographic.rs)