Nedjelja, 24. Februar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Nastavlja se rat protiv hemijskih šampiona

Krajem prošlog mjeseca iz Svjetske antidoping-agencije (WADA) došlo je saopštenje da bi Rusija mogla da bude isključena sa narednih Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine ako su podaci iz moskovske laboratorije za antidoping izmijenjeni.

Da podsjetimo, WADA je oduzela akreditaciju laboratoriji Moskovski antidoping-centar u Rusiji zbog nepridržavanja Međunarodnog standarda za laboratorije (ISL) i povezanih tehničkih dokumenata. Laboratorij je suspendovan 10. novembra 2015, nakon preporuke u izvještaju Nezavisne komisije WADA.

Komitet za razmatranje WADA, nakon zasjedanja u januaru ove godine, naveo je da će vrlo vjerovatno preporučiti da nijednom ruskom zvaničniku, sportisti i sportskom radniku ne bude dozvoljeno učešće na Olimpijskim igrama u Tokiju i Paraolimpijskim igrama ako se utvrdi da su podaci iz moskovske laboratorije mijenjani.

Još veća prijetnja ruskom sportu je i činjenica da bi komitet mogao preporučiti da se Rusiji zabrani da organizuje svjetsko prvenstvo u bilo kojem sportu na određeno vrijeme. Rusija je do 31. decembra trebalo da preda podatke iz moskovske laboratorije, ali je propustila taj rok.

Poslije posjete zvaničnika WADA, podaci su sredinom januara predati. WADA je počela analizu podataka i to bi moglo da traje nekoliko nedjelja. Kako je navedeno, isporučen je dovoljan broj podataka, tako da bi Rusija mogla izbjeći novu suspenziju svoje antidoping-agencije. Ipak, treba sačekati novu analizu i odluku WADA.

Nada da bi ruski sportisti opet mogli pod svojom zastavom učestvovati na međunarodnim takmičenjima nakon što je WADA prošle jeseni ukinula trogodišnju suspenziju Ruske antidoping-agencije (RUSADA), koja je ostala bez licence 2015. godine zbog velike afere dopinga ruskih sportista na ZOI-ju u Sočiju, a koji je laboratorij u Moskvi prikrivao i zataškavao. Kako je tada navela ruska novinska agencija TASS, na kongresu na Sejšelima za prestanak suspenzije je glasalo devet od 12 članova Izvršnog odbora WADE, dvojica su bila protiv, a jedan suzdržan.

Službena Moskva je tada s oduševljenjem dočekala odluku WADA, pa je predsjednik Ruske antidoping-agencije Jurij Ganus izjavio kako je to prvi korak prema povratku kredibiliteta Rusije te je rečeno da je to kraj noćne more za ruske sportiste. Ipak, ruski mediji su i tada upozoravali da je WADA konačno ukidanje suspenzije uslovljeno jasnim poštivanjem pravila, pa će se za rješenje spora ipak sačekati analiza podataka dobijenih u januaru iz Moskovskog antidoping-centra.

Iako WADA ublažava neke svoje stavove, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) i pojedine svjetske sportske asocijacije i dalje s podozrenjem gledaju na iskrenost ruskih zvaničnika, pogotovo nakon brojnih otkrivenih slučajeva korištenja nedozvoljenih sredstava. Najtvrđa u tim stavovima je Svjetska asocijacija atletskih federacija (IAAF), koja je prije dva mjeseca objavila, kako je prenijela Agencija Anadolija, da je ruskim sportistima i dalje zabranjeno da nastupaju na međunarodnim takmičenjima zbog korištenja dopinga.

Odluka je potvrđena na sjednici Savjeta IAAF-a. Postavljena su i dva uslova koja Rusija mora ispuniti kako bi njeni atletičari ponovo mogli nastupati na internacionalnoj sceni. Prvi je da Rusija plati sve troškove, uključujući i pravne, koji su nastali zbog bavljenja ruskom doping-krizom, što bi za Rusiju bio najmanji problem. Drugi je da se IAAF-u dopusti pristup ruskoj kompjuterskoj bazi podataka kako bi se mogli razotkriti ostali ruski sportisti osumnjičeni za doping, što bi već moglo biti teško ostvarivo.

Ne čude ovakvi stavovi IAAF-a i njenog prvog čovjeka, lorda Sebastiana Coea, nekada sjajnog atletičara, srednjeprugaša, vlasnika brojnih svjetskih rekorda i medalja na OIimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima. Ovaj poznati borac za čisti sport i uklanjanje svih negativnosti veoma često se susreće sa onima koji žele po svaku cijenu da ostvare uspjeh, znajući pri tome da time mogu ozbiljno ugroziti i svoje zdravlje. Posljednji slučajevi mogu samo učvrstiti lorda Coea da ustraje u svojim plemenitim ciljevima.

U prošli petak objavljena je odluka Sportskog arbitražnog suda (CAS – Court of Arbitration for Sport), čije je sjedište u švajcarskom gradu Lausanne, koji je kaznio 12 ruskih atletičara, među kojima i olimpijskog pobjednika u skoku uvis iz Londona 2012. Ivana Uhova, s dvije do osam godina suspenzije zbog korištenja dopinga.

Uhov je kažnjen sa četiri godine zabrane nastupa, a usto će mu biti oduzeta i zlatna olimpijska medalja iz Londona koja će pripasti Amerikancu Eriku Kynardu. Među kažnjenima je i skakačica uvis Svetlana Školina, bronzana s OI iz Londona, te sa SP-a iz Moskve 2013, koja je također dobila četiri godine zabrane.

Po osam godina zabrane nastupa dobile su bacačice kladiva Gulfija Agafanova Hanafejeva i Tatjana Lisenko Belobordova kojima je ovo bio drugi doping-prekršaj u karijeri.

Naknadnim provjerama uzoraka sa Olimpijskih igara u Pekingu otkriveni su takođe brojni slučajevi korištenja zabranjenih sredstava. Tako su ruske atletičarke zbog dopinga ostale bez čak šest medalja. Kopljašica Maria Abakumova je pored srebra s OI u Pekingu ostala i bez titule svjetske prvakinje iz 2011. godine te bronzane medalje sa SP-a 2009.

Brisani su i svi rezultati od avgusta 2008. do avgusta 2012. ruske troskokašice i skakačice udalj Tatjane Lebedjeve zbog naknadno otkrivene upotrebe nedopuštenih stimulativnih sredstava. Ona je ostala i bez svjetskog srebra u skoku udalj iz 2009, a prethodno je već izgubila dvije srebrene medalje sa OI u Pekingu, koje je osvojila u troskoku i skoku udalj, objavila je Atletska jedinica za integritet, koju je prošle godine ustanovio IAAF kako bi se distancirao od doping i korupcijskih skandala koji su posljednjih godina potresli svijet atletike.

Kad smo kod slučajeva dopinga, nemojte pomisliti da varaju samo ruski sportisti. I olimpijska šampionka, osvajačica zlatne medalje u maratonu na Igrama u Rio de Janeiru 2016. godine Jemmima Jekagat Sumgong takođe je suspendovana jer je koristila nedozvoljena stimulativna sredstva.

Sumgong (32) je bila pozitivna na zabranjeni hormon nadbubrežne žlijezde EPO nakon nenajavljenog testiranja provedenog u Keniji. EPO je hormon odgovoran za razvitak crvenih krvnih zrnaca, a prvobitno je zamišljen kao lijek bubrežnim bolesnicima. EPO stimulira produkciju crvenih krvnih zrnaca, a time i kapacitet brzog prenošenja kiseonika do vitalnih organa tijela, posebno mišića. Kada mišići dobijaju više kiseonika, bolje rade i onda im se povećava izdržljivost. EPO uglavnom u atletici koriste oni koji trče na duže staze, ali je bio veoma popularan i među biciklistima.

Ona je bila pozitivna na doping-testu i 2012. godine, a zatim je pobijedila na Londonskom maratonu 2015. prije nego što je na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru ušla u istoriju kao prva Kenijka koja je osvojila zlato u najdužoj trci. Interesantno je i to da je Sumgong bila jedna od brojnih sportista koji su podržali inicijativu protiv dopinga i pristala je da je nadgledaju ljekari koje će odrediti IAAF, kao i Atletski savez Kenije.

Atletika je veoma popularan sport u Keniji i često prilika da siromašni mladići i djevojke dođu brzo do popularnosti i sredstava za ugodniji život. Nažalost, tu priliku mnogi pokušavaju da zloupotrijebe, pa je od 2011. do prošle godine više od 40 kenijskih atletičara palo na doping-testovima.

Zbog dopinga je suspendovan na četiri godine i britanski atletičar Nigel Levine. Njemu je prilikom doping-testa van sezone pronađen klenbuterol, koji se koristi kao lijek za astmu, međutim, nedozvoljen je u većim količinama. Levine je osvojio medalju u štafeti 4×400 na EP-u u Zürichu 2014. godine, a osvajač je brojnih medalja na EP-u i SP-u u dvorani.

Brojni primjeri dopingovanih sportista potakli su i zvaničnike Međunarodnog olimpijskog komiteta da pooštre kaznenu politiku. Sigurno da je takvu odluku iniciralo i masovno korištenje stimulativnih sredstava ruskih sportista na ZOI-ju u Sočiju, gdje je država medaljama trebala opravdati milijarde uložene u organizaciju. Tako je MOK zbog dopinga doživotnom zabranom nastupa na Olimpijskim igrama kaznio osvajača zlatne olimpijske medalje u skijaškom trčanju Rusa Aleksandra Legkova i njegovog kolegu iz reprezentacije Jevgenija Belova.

Oni su prvi ruski sportisti kažnjeni prema novom antidoping-pravilniku koji je napravljen nakon opsežne istrage MOK-a i dokazivanju sistematskog dopinga i manipulisanja uzorcima u ruskom sportu. Moguće sankcije može očekivati još nekoliko ruskih sportista koji su učestvovali na ZOI-ju u Sočiju. MOK ponovno testira sve uzorke ruskih takmičara iz Sočija nakon što je šef moskovskog antidoping-laboratorija Grigorij Rodčenkov potvrdio da se uveliko manipulisalo tim uzorcima, a i nakon dokaza koje je preuzela nedavno WADA.

Zbog svega toga su ruski sportisti mogli učestvovati na Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom PyeongChangu samo na poziv i pod zastavom MOK-a. Ta zabrana je ostala na snazi iako je Sportski arbitražni sud ukinuo doživotnu zabranu za 28 takmičara i takmičarki, od 43 ruskih sportista koji su optuženi da su sistematski dopingovani na ZOI-ju u Sočiju 2014. godine. Sud je ocijenio kako “u tih 28 slučajeva dokazi nisu dovoljno ukazali na kršenje antidoping-pravila”. Sankcije su stoga protiv tih 28 sportista poništene i njihovi rezultati ostvareni u Sočiju su vraćeni.

Ova odluka MOK-a ostala je na snazi nakon stava Disciplinske komisije, a donesena je na osnovu izvještaja WADA, u kojem su izneseni dokazi o “institucionalizovanom” sistemu dopinga u Rusiji, naročito tokom Igara u Sočiju 2014. godine. Tako se samo 169 “čistih” ruskih reprezentativaca i reprezentativki, koje je odabrala komisija MOK-a, moglo takmičiti pod olimpijskom zastavom u PyeongChangu.

Izgleda da se u Rusiji sve može promijeniti nakon pada komunizma, ali je ostalo uvjerenja da sportski uspjesi najviše mogu doprinijeti afirmaciji države. A kada je to u pitanju, onda se ne biraju sredstva. Kao da su prebrzo zaboravljene žrtve nemilosrdnog dopinga koji je provođen nad sportistima u Istočnoj Njemačkoj.

Nemoguće je da u ovo doba informatike ruski sportisti nisu upoznati sa užasnim problema koje su doživjeli djevojke i mladići u DDR-u nakon što ih je komunistička država hranila steroidima, čak i djecu od osam, devet godina. Možda ruski sportisti misle da su sadašnje droge manje štetne po zdravlje, ili su i oni inficirani idejom da za “rodinu” nijedna žrtva nije prevelika. (Oslobođenje)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,