U Amazoni je pronađen drevni grad koji je hiljadama godina bio skriven bujnom vegetacijom
U Amazoni je pronađen golemi drevni grad koji je hiljadama godina bio skriven bujnom vegetacijom, a ovo bi otkriće trebalo promijeniti spoznaju o historiji ljudi koji su živjeli u Amazoniji.
Kuće i trgovi u području Upano u istočnom Ekvadoru povezani su velikom mrežom cesta i kanala, piše BBC.
Područje leži u sjeni vulkana, što okolno tlo čini vrlo plodnim. Također je moglo dovesti do izumiranja ljudske zajednice koja je živjela u gradu.
Uz dosadašnja saznanja o gradovima u gorju Južne Amerike, poput Machu Picchua, vjerovalo se da su ljudi u Amazoniji živjeli samo nomadski ili u malim naseljima.
“Ovo je starije i veće od bilo kojeg drugog arheološkog nalazišta u Amazoniji za koje znamo. Imamo eurocentrični pogled na civilizaciju, ali to pokazuje da moramo promijeniti našu ideju o tome što su kultura i civilizacija”, rekao je profesor Stephane Rostain iz Centra za znanstvena istraživanja u Francuskoj, koji je vodio istraživanje, prenosi New Scientist.
Antoine Dorison, jedan od autora istraživanja, tvrdi da se sada mijenja način na koji shvaćamo kulturu Amazonije.
– Većina ljudi zamišlja male skupine vjerovatno golih ljudi koji žive u kolibama i obrađuju zemlju, ali ovo pokazuje da su drevni ljudi živjeli u složenim urbanim sredinama, rekao je Dorison.
Grad je izgrađen prije oko 2.500 godina, a prema arheolozima ljudi su u njemu živjeli i do hiljadu godina.
Teško je tačno procijeniti koliko je ljudi tamo živjelo u jednom trenutku, ali naučnici procjenjuju da ih je sigurno bilo 10.000, ako ne i 100.000.
Arheolozi su kombinirali terenska iskapanja i laserske senzore iz zrakoplova kako bi otkrili grad koji se skrivao ispod gustog raslinja i drveća.
Uz pomoć LiDAR tehnologije pronađeno je 6000 pravokutnih platformi dimenzija 20×10 metara i visine 2-3 metra. Bili su raspoređeni u skupine od tri do šest jedinica oko trga sa središnjom platformom.
Naučnici vjeruju da je riječ o domovima, ali neki su možda služili za ceremonijalne aktivnosti. Jedan kompleks, u Kilamopeu, uključivao je platformu dimenzija 140×40 metara.
Mreža ravnih saobraćajnica i staza povezivala je mnoge platforme, uključujući onu koja se protezala 25 kilometara.
Dr. Dorison smatra da su te ceste najdojmljiviji dio istraživanja.
– Cestovna mreža je vrlo sofisticirana. Proteže se na golemu udaljenost, sve je povezano. Ima pravih kutova, što je vrlo impresivno, rekao je, objašnjavajući da je puno teže izgraditi ravnu cestu nego onu koja se uklapa u krajolik
Vjeruje se da su neke imale veliki značaj, koji je možda bio povezan s ritualima ili vjerovanjem.
January 2024: QUOTE “Prof Rostain says he was warned against this research at the start of his career because scientists believed no ancient groups had lived in the Amazon.” END QUOTEhttps://t.co/uBw4bcvgNB
— Graham Hancock (@Graham__Hancock) January 12, 2024
Naučnici su također identifikovali nasipe, pri čemu je svaki imao jarak sa strane, za koje vjeruju da su bili kanali koji su pomogli upravljati obilnom količinom vode u regiji.
Pronašli su i znakove prijetnji gradovima. Neki jarci blokirali su ulaze u naselja, što može biti dokaz da je postojala prijetnja od drugih naroda.
Arheolozi su prvi put pronašli dokaze o gradu 1970-tih godina, ali ovo je prvi puta da je opsežno istraživanje dovršeno, nakon 25 godina. Sada se zna da je u gradu živjela veliko, složeno društvo koje se čini većim od civilizacije Maja u Meksiku i Srednjoj Americi.
– Zamislite da ste otkrili drugu civilizaciju poput Maja, ali s potpuno drugačijom arhitekturom, upotrebom zemlje i keramike, rekao je José Iriarte, profesor arheologije na Univerzitetu Exeter, koji nije bio uključen u ovo istraživanje.
Neka od otkrića su “jedinstvena” za Južnu Ameriku, objasnio je, ukazujući na osmerokutne i pravokutne platforme poredane zajedno.
Društva su očito bila dobro organizirana i međusobno povezana, kaže on, ističući duge ceste između naselja.
Ne zna se puno o ljudima koji su tamo živjeli i kakve su bile njihove zajednice. U platformama su pronađene jame i ognjišta, zatim ćupovi, kamenje za mljevenje biljaka i spaljeno sjeme.
Zajednice Kilamope i Upano vjerovatno su se bavile uglavnom poljoprivredom. Ljudi su jeli kukuruz i slatki krumpir, a vjerovatno su pili i chichu, vrstu slatkog piva.
Profesor Rostain kaže da su ga na početku karijere upozorili da se ne upušta u istraživanje jer su naučnici vjerovali da nijedan drevni narod nije živio u Amazoniji.
– Ja sam jako tvrdoglav, pa sam ipak nastavio. Sada moram priznati da sam prilično sretan što sam došao do ovako velikog otkrića.
Naučnici u sljedećoj fazi istraživanja žele saznati šta se nalazi u susjednom području veličine 300 kvadratnih kilometara koje još nije istraženo. (Jutarnji.hr)
