Petak, 21. Septembar 2018.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Društvene mreže namjerno su napravljene kako bi ljudi postali ovisni o njima

Veliki broj ljudi svjestan je svoje ovisnosti o Facebooku i drugim društvenim mrežama te se često nekoliko minuta koliko smo planirali provesti na ovoj mreži pretvori u cijeli sat ili u nekoliko sati skrolanja po news feedu, lajkanje, praćenje tuđih života i slično. Prevelika količina provođena vremena na društvenim mrežama nije slučajna, već su one dizajnirane upravo kako bi ljudi postali ovisni o njima i kako bi provodili što više vremena uz ekrane mobitela ili računara.

Kada je u pitanju Facebook, iza svega što vidimo na ovoj društvenoj mreži stoji doslovno hiljadu inženjera koji su testirali različiti dizajn i strategije s kojima bi ovu mrežu napravili što privlačnijom te kako bi ljudi o njoj postali ovisni. Što više korisnika, odnosno što više vremena koje korisnici provode na Fejsu, to je bolje za ovu kompaniju i njenu zaradu od oglašavanja.

Jedan od velikih faktora ovisnosti na društvenim mrežama je tzv. beskonačno skrolanje, odnosno ne postoji kraj news feeda, već se konstantno otvara novi sadržaj.

Aza Raskin, koji je još 2006. razvio ovu opciju (tada je radio za kompaniju Humanize) novinarima BBC-a rekao je kako uz ovakav način konstantnog i neprekidnog prikazivanja sadržaja ljudski mozak jednostavno nema vremena reagirati na sve impulse, zbog čega ljudi samo skrolaju dalje i prikazuje im se novi sadržaj.

Svjestan je kako zbog njegove inovacije ljudi danas gledaju u svoje telefone puno više nego što bi trebali, zbog čega osjeća grižnju savjesti jer prilikom razvoja te opcije nije uopće mislio da će imati ovakav učinak.

Način na koji društvene mreže privlače korisnike i njihovu pažnju opisao je kao bihevioralni kokain koji je posut po cijelom sučelju te se zbog njega korisnici konstantno vraćaju Facebooku i drugim mrežama.

Još jedna opcija koja ljude zadržava uz ekrane duže nego bi trebalo su i lajkovi koji dolaze u obliku srca, smajlića ili popularnog Facebookovog palca gore. Zanimljivo, čak je i Leah Pearlman koja je u Facebooku radila upravo na razvoju opcije like, priznala da je postala ovisna o lajkanju, odnosno broju lajkova koje bi dobivala za svoje objave na ovoj mreži.

Ovo je poseban problem za tinejdžere i mlade kojima je broj lajkova za svaku objavu postao veoma važan, a u nekim slučajevima, ako njihove objave ne dobiju veliki broj lajkova čak ih brišu s Facebooka, Instagrama i drugih mreža.

Ono što treba imati na pameti, upozorava bivši zaposlenik Facebooka Sandy Parakilas, jest da su svi u ovoj kompaniji bili svjesni ovisnosti koju stvara njihova mreža. Sam poslovni model baziran je na što većoj posjećenosti i što dužem zadržavanju korisnika na Facebooku kako bi se privuklo oglašivače i zaradilo što više novaca od oglasa pa je jasno kako Zuckerbergu i ekipi takva ovisnost o njihovoj mreži odgovara.

Komentirajući ove optužbe, iz Facebooka su za BBC rekli da proučavaju navike svojih korisnika i pokušavaju shvatiti postoje li elementi koji im mogu naštetiti, no za Business Insider rekli su kako je riječ o lažnim optužbama jer su Facebook i Instagram napravljeni kako bi približili ljude porodicama, prijateljima i stvarima do kojih im je stalo. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: