Prve afganistanske porodice su stigle u Ugandu. U pitanju su evakuisane lokalne snage SAD-a. Tamo će biti provjereno da li mogu da dobiju američku vizu. Pitanje je, međutim, da li će ikada stići u SAD.
Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici evakuisali su iz Kabula više od 100.000 ljudi, nakon što su 14. avgusta vlast preuzeli talibani. Vojska SAD-a je ljude izvukla iz Kabula i mahom prebacila u vojne baze na Bliskom istoku i Evropi.
Samo u njemački Ramštajn, najveću vazduhoplovnu bazu SAD-a van američkog tla, prema podacima američke vojske do četvrtka uvečer je iz Afganistana stiglo 14.500 ljudi. 3.500 njih je već otputovalo dalje za Sjedinjene Države. Ali, među njima nije bilo Afganistanaca. Afganistanske lokalne snage, odnosno lokalno stanovništvo koje je radilo za vojsku, diplomatske institucije ili druge organizacije iz SAD-a, za početak su smještene u vojne objekte u blizini Kajzerslauterna.
SAD smještaju afganistanske lokalne snage u treće zemlje
Od desetine hiljada evakuisanih pripadnika lokalnih snaga SAD-a, u tu zemlju prebačeno je njih svega 1.200. Prema viđenju Vlade SAD-a, Njemačka je samo tranzitna zemlja. Ali, gdje će na kraju završiti izbjeglice, koje se trenutno nalaze u Ramštajnu, još uvijek je nejasno.
Očigledno je cilj američke vlade da što je više moguće ljudi koji su radili za organizacije SAD-a rasporedi u trećim zemljama po cijelom svijetu, dok im se ne odobre vize za SAD. Još krajem protekle sedmice ministar spoljnih poslova SAD Anthony Blinken je izjavio da je 12 partnerskih zemalja pristalo da prihvati američke lokalne snage iz Afganistana. Među njima su Albanija, Kanada, Kostarika, Čile, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Meksiko, Poljska, Katar, Ruanda, Ukrajina te Uganda i Kolumbija.
U Ugandu su već stigle prve afganistanske izbjeglice. Ova afrička zemlja želi da prihvati ukupno 2.000 ljudi. Kolumbija je pristala da primi 4.000 Afganistanaca dok im SAD ne odobri vize. No, predsjednik SAD Joe Biden je najavio da će se prvo izvršiti brižljive provjere – medicinske, ali prije svih da li imaju pravo na dobijanje vize za SAD.
Specijalni vizni program za afganistanske lokalne snage
Pri tom, još od 2009. postoji program „Specijalna imigrantska viza“ za afganistanske lokalne snage, koji bi trebalo da im olakša permanentni boravak u SAD. Do sada je oko 76.000 ljudi iz Afganistana dobilo takvu vizu. Krajem juna je američka vlada još malo ublažila kriterijume za dobijanje vize, kako bi uključila i one koji su kratko radili za američke organizacije.
Međutim, vlada još nije ispunila međunarodne zahtijeve da se otvori pojednostavljeni proces za izdavanje viza aktivistima za ljudska prava, novinarima i drugim posebno ugroženim grupama. U tom slučaju bi pravo na vizu moglo da ostvari još 100.000 ljudi, kazao je J.K. Hendricson iz nevladine organizacije „Internacionalni komitet za spasavanje“ američkom političkom magazinu „Foreign Policy“.
Gomilanje birokratskih prepreka
Stručnjaci procjenjuju da bi broj onih koji imaju teoretsku mogućnost da dobiju vizu mogao biti znatno veći. „To je komplikovano i skupo. Jer, mora da se dokaže da je neko određeno vrijeme radio za američku vojsku. A zastrašujuće je to što američka vojska o tome nije uopšte vodila valjanu dokumentaciju”, rekao je Alex Novrasteh, ekspert za migracije iz trusta mozgova Kato institut.
U mnogim slučajevima ljudi ne mogu da dokažu da su bili na platnom spisku, jer nemaju ugovore ili su u međuvremenu uništeni.
Izborna borba u afganistanskoj krizi
Samo, sada se mnogi pitaju zašto baš Joe Biden, koji se u principu zalaže za otvorenu politiku useljavanja ne poravna put Afganistancima. Njegov protivnik Donald Trump se već priprema za predsjedničke izbore 2024. i mogao bi Bidenu da prebaci da nije radio u interesu SAD-a, ako bude primio veliki broj afganistanskih izbjeglica.
I analitičar Kato instituta je uvjeren da se Bidenova vlada plaši da bi se u SAD ponovo moglo raširiti antimigrantsko raspoloženje. Biden očigledno ovdje vidi paralele sa izbjegličkom krizom u Evropi 2015/2016. Ali, to je smiješno, napisao je na upit DW-a Novrasteh.
Za to što SAD izbjeglice prvo prebacuju u treće zemlje postoji više razloga. Među kojima je i taj da je „mnogo je lakše deportovati u Afganistan one kojima nije odobrena viza kada nisu na teritoriji SAD“. „Ovdje još i imaju neka prava, u Ugandi ne baš mnogo.“
Zahtijevi za smanjenjem birokratije
Novrasteh pledira za to da se pojednostave procesi za dobijanje viza za afganistanske izbjeglice. „Ne postoji nijedan dobar razlog da se blokiraju afganistanske izbjeglice”, rekao je.
Poslanik Republikanske stranke Adam Kinzinger slično gleda na stvar: „Izbjeglice su u ovoj zemlji uvijek pokazivale ekstremno jak preduzetnički duh. Svi znamo da oni vrijedno rade i da se bore da uspiju“, rekao je u intervjuu za CNN. Kinzinger je osnovao fond, koji bi trebalo da pruži podršku afganistanskim porodicama u SAD u izgradnji nove egzistencije.
Republikanac Kinzinger kaže da je Biden naslijedio birokratske prepreke. Spora obrada zahtijeva za dobijanje „Specijalne imigracione vize“ započela je još za vrijeme Baracka Obame, ali je posebno velike razmjere poprimila za vrijeme Donalda Trumpa. On smatra da je na Bidenu da to promijeni. Širenje straha od izbjeglica u politici i medijima Kizinger smatra „neameričkim“. (DW)
