Ponedjeljak, 27. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Zašto neke arapske zemlje podržavaju Izrael protiv Irana?

Preuzmite sliku

Neke arapske zemlje priskočile su u pomoć Izraelu za vrijeme snažnih iranskih napada tokom vikenda? Zašto je to tako i koji su razlozi da su Jordan i Saudijska Arabija stali na stranu Izraela, piše DW.

Iran je u noći sa subote na nedjelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letjelica na ciljeve u Izraelu – kao odmazdu za navodni napad Izraela na iransko veleposlanstvo u Damasku u kojem je poginulo nekoliko osoba. Saveznici Izraela stali su u njegovu odbranu: britanske i američke zračne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. I Francuska je očito sudjelovala u tome, iako nije jasno jesu li francuske jedinice ispaljivale rakete.

Veliku pažnju privukla je činjenica da su jordanske zračne snage pružile podršku Izraelu. Susjedna zemlja je naime otvorila svoj zračni prostor za izraelske i američke avione, a očito je i sudjelovala u obaranju bespilotnih letjelica koje su povrijedile njezin zračni prostor. Agencija Reuters izvještava da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u zračnom prostoru. Na društvenim mrežama kružile su snimke ostataka oborene bespilotne letjelice na jugu jordanskoga glavnoga grada Amana.

„Pored toga, zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, jer su u njima smješteni zapadni sistemi za protuzračnu odbranu, zračni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u avione – što je sve nužno za tu operaciju”, piše britanski Economist.

Izraelci i Arapi mogu surađivati

Neki komentatori su odmah u svojim objavama slavili arapsko sudjelovanje, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu surađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku – kao što su istakli Anshel Pfeffer, kolumnist liberalnog izraelskog lista Haaretz i Mairav Zonszein iz think-tank instituta International Crisis Group.

“Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz cijelog svijeta, uključujući utjecajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofenzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima”, rekao je Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom vijeću za vanjske poslove (European Council on Foreign Relations).

Jordan je jedan primjer: tamošnja vlada ekstremno kritički gleda na postupanje Izraela u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i tamošnju kraljicu, ima palestinsko porijeklo i u proteklim sedmicama došlo je do sve većih neprijateljski nastrojenih protesta protiv Izraela.

Istovremeno, Jordan dijeli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al-Aksa i Brdo hrama u Jeruzalemu, jedno od najvažnijih svetih mjesta za muslimane, jevreje i kršćane, i surađuje s izraelskim vlastima – uglavnom iza kulisa. No, i Sjedinjene Američke Države su važan saveznik te zemlje.

Jordan, stoga, mora izbalansirati mnoge suprotstavljene interese kako bi osigurao političku stabilnost zemlje i njezinu odbranu. Tamošnja vlada je brzo jasno naglasila da je podrška Izraelu također čin samoodbrane. “Neki objekti koji su prošle noći prodrli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima”, navodi se u izjavi vlasti. “Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na naš teritorij i nisu načinili značajniju štetu.”

I Saudijska Arabija postupa slično kao i Jordan: vlada nastoji izbalansirati vlastite interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno voditi vlastitu realnu politiku u vezi s konfliktom u Gazi.

Saudijska Arabija je u vrijeme terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je poginulo oko 1.200 ljudi. Tokom kasnijih izraelskih vojnih operacija u Gazi je tokom proteklih mjeseci smrtno stradalo više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je za sada obustavila proces približavanja Izraelu.

Saudijska vlada zagovara primirje u Gazi i kritikuje izraelsko postupanje u tom obalnom pojasu. Međutim, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresirana za poboljšanje odnosa s Izraelom.

Iran i zaljevske države – višedesetljetni sukob

Bilo da su tokom vikenda djelovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obaraju iranske rakete.

Već desetljećima su Bliski i Srednji istok podijeljeni po vjerskim linijama. U zaljevskim arapskim državama je većinsko muslimansko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu većinski perzijsko i muslimansko šijitsko. Tamošnja međusobna neprijateljstva podsjećaju na sukobe u Evropi, gdje su se dvije velike religije, katolici i protestanti, okrenuli jedni protiv drugih – na primjer u Sjevernoj Irskoj.

Države poput Iraka, Sirije i Libanona su, međutim, multietničke i multireligijske, s mješavinom šijita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih skupina. U mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države tamo pokušavali proširiti svoj utjecaj, oni su se našli između dvije vatre.

Tu u igru dolaze oni koji zastupaju iranske interese i vode tzv. zamjenski rat u njegovo ime. Riječ je o šijitsko-muslimanskim organizacijama koje od Irana dobivaju finansijsku, vojnu, logističku, pa čak u određenoj mjeri i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici hutisti, savez pretežno šijitskih milicija u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanonu. Tu pripada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti.

I te skupine su bile uključene u napad ovog vikenda – ispaljivale su rakete iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je, navodno, američka vojska koja je tamo stacionirana, prema nepotvrđenim izvještajima, oborila nekoliko ispaljenih raketa. Nije sasvim jasno jesu li Saudijci presreli rakete iz Jemena – za razliku od prošle godine, kada su neutralizirali rakete hutista.

“Regionalni akteri – prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan, koji su navodno presreli iranske dronove – tvrdit će da su morali zaštititi vlastiti zračni prostor”, istakao je u svojoj analizi Masoud Mostajabi, direktor programa za Bliski istok u američkom think-tanku Atlantic Council. “Međutim, ako se ovi napadi prošire u veći konflikt između Izraela i Irana, države u toj regiji, koje se smatraju braniteljima Izraela, mogle bi postati mete i biti uvučene u regionalni požar.” Njegov zaključak: “To što je mnogo toga u igri, moglo bi ih potaknuti da posreduju između suprotstavljenih strana kako bi okončali konfrontaciju.”

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje