Borbe između Azerbajdžana i Armenije u regiji Nagorno-Karabah na južnom Kavkazu ponovo su se rasplamsale u ponedjeljak navečer napadom na armenske položaje.
Azerbajdžanske trupe napale su armenske položaje na tri mjesta vatrom iz artiljerije i oružja visokog kalibra, o čemu je izvijestila ruska novinska agencija, koja se poziva na armensko Ministarstvo odbrane.
Armenski premijer Nikol Pašinjan saopštio je da je 49 ljudi poginulo u granatiranju na granici sa Azerbejdžanom, prenosi agencija RIA Novosti, koja je navela i da su dvije strane dogovorile prekid vatre od 9:00 sati po lokalnom vremenu.
„Naši gubici su 49 ubijenih“, rekao je Pašinjan u obraćanju parlamentu, te je dodao da ova brojka nije konačna.
Optužio je Azerbejdžan za napad na nekoliko armenskih gradova, uključujući Jermuk, Goris and Kapan.
Azerbajdžansko Ministarstvo odbrane u Bakuu je u međuvremenu izvijestilo da su borbe izazvane pokušajem armenske sabotaže.
Dvije su zemlje desetljećima bile u sukobu oko Nagorno-Karabaha, koji je historijski imao većinsko armensko stanovništvo, ali je pravno bio dio Azerbajdžana pod Sovjetskim savezom.
Nakon raspada Sovjetskog saveza, Nagorno-Karabah proglasio je nezavisnost od Bakua, kao Republika Artsakh, uz podršku Jerevana, što je izazvalo trogodišnji rat.
Nekoliko puta kršeno primirje
Rat je završio 1994. godine pobjedom Armenije, a Nagorno-Karabah je četvrt stoljeća bio pod armenskom kontrolom, iako njegov status nikada nije međunarodno priznat.
Nakon desetljeća zastoja, Azerbajdžan je iznenada ponovo zauzeo velike dijelove te regije 2020. godine, prisilivši Armeniju na velike teritorijalne ustupke.
To je uključivalo i odredbu kojom se armenski pristup regiji ograničava na jedan siguran koridor koji nadziru ruske mirovne snage.
Primirje je od tada do danas nekoliko puta prekinuto.
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je na hitan prekid sukoba, te je naveo da je SAD “duboko zabrinut” vijestima iz Nagorno-Karabaha.
“SAD je duboko zabrinut vijestima o sukobu na granici Armenije i Azerbejdžana, uključujući prijavljene napade na naselja i civilnu infrastrukturu u Armeniji. Kao što smo odavno jasno rekli, ne postoji vojno rješenje za ovaj problem. Pozivamo na prekid svih vojnih sukoba”, rekao je Blinken. (Agencije)
