Muškarci bi u budućnosti mogli da izgube hromozom kojim se određuje pol djeteta – navode naučnici.
Gen koji određuje muškarce na ipsilon (Y) hromozomu određuje i pol djeteta kod čovjeka, a isti je slučaj i sa drugim sisavcima.
Ipak, ljudski hromozom ipsilon je u laganoj degenerativnoj fazi i mogao bi da nestane za nekoliko miliiona godina, što bi moglo dovesti do izumiranja ljudske rase, ako u međuvremenu ne razvije novi polni gen.
Dvije vrste glodavaca već su izgubile svoj hromozom ipsilon, ali to nije prouzrokovalo njihov nestanak – ističu naučnici.
Nova studija pokazuje da je bodljikavi pacov razvio novi gen koji određuje mužjaka.
Rezultate tog istraživanja u članku za list “Theconversation” objasnila je Jenny Graves, profesor genetike na australijskom Univerzitetu “La Trob”.
On objašnjava da mnogi muškarci gube ipsilon hromozom starenjem.
Kod ljudi i drugih sisavaca ženke imaju dva hromozoma iks (X), a mužjaci jedan hromozom iks i maleni hromozom koji se zove ipsilon. Njihovi nazivi nemaju nikakve veze sa njihovim oblikom.
Hromozom iks sadrži oko 900 gena koji obavljaju razne poslove koji nisu povezani sa polom. Hromozom ipsilon, sa druge strane, sadrži malo gena (oko 55) i puno nekodiranog DNK-a (jednostavnog DNK-a koji se ponavlja i koji ne čini ništa).
Ali, hromozom ipsilon je snažan, jer sadrži vrlo važan gen koji pokreće muški razvoj u embrionu. Embrionalni testis proizvodi muške hormone, koji osiguravaju da se beba razvija kao dječak.
“Naša tvrdnja o skoroj smrti ljudskog hromozoma ipsilon izazvala je bijes, a do danas postoje sporovi o očekivanom vijeku trajanja ljudskog hromozoma ipsilon – procjene variraju između beskonačnosti i nekoliko hiljada godina”, objašnjava Jenny Graves.
I japanski naučnici bave se ovom tematikom. Japanska studija podržava alternativu – da ljudi mogu razviti novi gen koji određuje pol.
Evolucija novog gena ipak ne dolazi bez rizika.
“Šta ako se više od jednog novog sistema hromozoma razvije u različitim dijelovima svijeta”, pitaju naučnici.
Oni upozoravaju da bi “rat” polnih gena mogao da dovede do odvajanja novih vrsta.
U tom slučaju, ako bi neko posjetio Zemlju za 11 miliona godina možda ne bi našao ljude, ili bi naišao na nekoliko različitih ljudskih vrsta, razdvojenih različitim sustavima određivanja pola – zaključuju naučnici.
