Upotreba nuklearnog oružja u sukobu između Rusije i zapadnog bloka dramatično eskalira u sjeni posljedica koje je rat u Ukrajini izazvao po međunarodni položaj Rusije, te na njene ekonomske, vojne i sigurnosne uslove, što je navodi da podsjeća na nuklearnu moć koju posjeduje, te da uvjeri Zapad da neće prihvatiti nikakvu opciju u kojoj će iz ove konfrontacije izaći poražena.

Moskva spominje spremnost za labavljenje ograničenja upotrebe nuklearnog oružja, a njene službene izjave u kojima prijeti da će ga stvarno upotrijebiti su sve veće.

Također je izvela vježbe simulacije upotrebe taktičkog nuklearnog oružja i povećala spremnost svog oružja.

Izvještaj Stockholmskog instituta

Godišnji izvještaj Instituta za istraživanje mira u Stockholmu upozorio je na sve veće širenje nuklearnog oružja širom svijeta u toku ove godine, što izaziva zabrinutost i pitanja o sudbini eskalacije i njenih reperkusija na međunarodnu stabilnost i sigurnost.

U izvještaju objavljenom 17. juna 2024. godine navodi se da je šest decenija dug projekat kontrole nuklearnog naoružanja u opasnosti od okončanja, jer je tempo njegove implementacije od strane dvije glavne strane u njemu, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, usporen.

Ove dvije zemlje posjeduju otprilike 90 posto svjetskog nuklearnog oružja, dok obje strane smanjuju transparentnost u pogledu svoje nuklearne energije, uz procjene da je Rusija rasporedila oko 36 dodatnih nuklearnih bojevih glava, u poređenju sa januarom 2023, uz nepotvrđene vijesti o moskovskom raspoređivanju nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji.

“Dok ukupni broj nuklearnih bojevih glava u svijetu nastavlja opadati s postupnim razmontiranjem oružja iz doba Hladnog rata, nastavljamo, nažalost, svjedočiti godišnjem porastu broja operativnih nuklearnih bojevih glava, a čini se da će se ovaj trend nastaviti, a možda i ubrzati u godinama koje su pred nama. To je veoma uznemirujuće”, rekao je direktor Instituta Dan Smith.

Kontrola nuklearnog naoružanja i diplomatija razoružavanja pretrpjeli su velike zastoje 2023. godine, navodi se u izvještaju. U februaru 2023. godine Rusija je objavila da će suspendovati svoje učešće u Ugovoru START, posljednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja. Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države su također suspendovale razmjenu i objavljivanje podataka koje je ugovor zahtijevao da se objave.

U novembru 2023. Rusija je povukla ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba, zbog “neravnoteže” sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su se sustegnule od ratifikacije ugovora otkako je otvoren za potpisivanje 1996. godine.

Wilfred Wan, direktor Programa oružja za masovno uništenje na Stockholmskom institutu, komentira:

“Nismo vidjeli da nuklearno oružje igra tako istaknutu ulogu u međunarodnim odnosima još od Hladnog rata, i teško je povjerovati da su prije samo dvije godine čelnici pet najvećih nuklearnih sila potvrdili da se nuklearni rat ne može dobiti, niti ga se treba voditi“.

Demonstracija sile

U rijetkoj demonstraciji sile, ruska podmornica na nuklearni pogon i grupa pratećih ratnih brodova su 12. juna stigli u zaljev Havana, Kuba, došavši manje od 100 milja od istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, na što je Washington odgovorio slanjem podmornice u Guantanamo.

Iako je Kuba potvrdila da dvije podmornice nisu bile naoružane nuklearnim oružjem, te da je posjeta ruske flote trajala pet dana, događaj je podsjetio na atmosferu hladnog rata između Sovjetskog Saveza i zapadnog bloka, a njegov vrhunac je predstavljalo raspoređivanje nuklearnih projektila na Kubi 1962. godine od strane Sovjetskog Saveza, što je svijet dovelo na ivicu nuklearnog rata.

U sličnom kontekstu, Rusija je izvela vježbe upotrebe taktičkog nuklearnog naoružanja u blizini ukrajinske granice 21. maja 2024. Kapacitet eksplozije ovih bombi je 360 ​​kilotona, što je 30 puta više od kapaciteta bombe koja je bačena na japanski grad Hirošima.

Moskva je to popratila sličnim vježbama 12. juna 2024. u blizini granica država članica NATO-a Norveške, Finske, Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije.

Vježbe su uslijedile nakon izjava zapadnih zvaničnika u kojima su naveli da će Ukrajini omogućiti da izvrši napade duboko na rusku teritoriju koristeći zapadno oružje.

Međusobne prijetnje

Ovim vježbama prethodile su prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će rasporediti “konvencionalne projektile” u neposrednoj blizini Sjedinjenih Američkih Država i njihovih evropskih saveznika, ako dozvole Ukrajini da izvede udare zapadnim dalekometnim oružjem na dubinu ruskog teritorija.

“Zapad griješi ako misli da Rusija nikada neće upotrijebiti nuklearno oružje“, rekao je Putin, upozorivši da “nuklearnu doktrinu Kremlja ne treba potcjenjivati”.

Na pitanje o izjavama generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga u kojima je pozvao da se dozvoli Ukrajini da koristi zapadno oružje za napad na rusku teritoriju, Putin je upozorio da je dopuštanje Kijevu da udari Rusiju snažnijim oružjem opasna eskalacija koja Zapad uvlači u rat s Rusijom.

Odgovarajući na pitanje o opasnosti od nuklearnog rata, Putin je rekao da ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu takvog oružja.

Ruska nuklearna doktrina objavljena 2020. postavlja uslove pod kojima bi ruski predsjednik razmotrio upotrebu nuklearnog oružja, u suštini, kao odgovor na napad nuklearnim oružjem ili drugim oružjem za masovno uništenje ili na upotrebu konvencionalnog oružja protiv Rusije “kada postojanje države postane ugroženo”.

Međunarodni položaj

Ovaj ruski diskurs i aktivnosti naglašavaju gledište na nuklearno oružje kao na jedan od stubova međunarodnog statusa – koji nastoji da obnovi – što je naznačeno u spoljnopolitičkom dokumentu Ruske Federacije koji je izdao Kremlj 31. marta 2023.

Dokument kaže da poziciju Rusije u svijetu određuju njeni značajni resursi u svim oblastima života, njen status stalne članice Vijeća sigurnosti, učešće u vodećim međuvladinim organizacijama i skupštinama, te i to da je jedna od dvije najveće nuklearne sile.

U dokumentu se pominju i druge odrednice, koje se odnose na doprinos Rusije pobjedi u Drugom svjetskom ratu i njenu aktivnu ulogu u oblikovanju savremenog sistema međunarodnih odnosa i eliminaciji globalnog sistema kolonijalizma, što je “čini jednim od suverenih centara globalnog razvoja koji izvršava historijski jedinstvenu misiju, a koja ima za cilj očuvanje globalne ravnoteže snaga i izgradnju multipolarnog međunarodnog sistema.

Rad na promjeni oblika međunarodnog sistema bio je u fokusu ruske vanjske politike od Putinovog uspona na vrhunac moći 2000. godine.

Ivica ponora

S druge strane, NATO pojačava svoje nuklearne pripreme od izbijanja rata između Rusije i Ukrajine. Na vanrednom samitu održanom 24. marta 2022. godine, šefovi država i vlada NATO-a potvrdili su da će NATO “značajno ojačati svoje dugoročno odvraćanje i odbrambeni stav i razviti čitav niz snaga i sposobnosti neophodnih za održavanje kredibiliteta odvraćanja i odbrane”.

Lideri su se također obavezali na jačanje spremnosti za suočavanje s hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama.

Na samitu šefova država NATO-a u Vilniusu – održanom 12. jula 2023. – “saveznici” su ponovo potvrdili da će NATO preduzeti sve neophodne korake da osigura kredibilitet, efikasnost i sigurnost misije nuklearnog odvraćanja.

To uključuje nastavak modernizacije nuklearnih sposobnosti Alijanse i modernizaciju planiranja kako bi se povećala fleksibilnost i prilagodljivost nuklearnih snaga Alijanse, uz snažnu političku kontrolu u svakom trenutku.

Ovo upozorenje prikazuje scenu nuklearne napetosti bez presedana zadnjih decenija, na šta je upozorio Dan Smith, direktor Međunarodnog instituta za mir u Stockholmu, rekavši u godišnjem izvještaju instituta:

“Nalazimo se u jednom od najopasnijih razdoblja ljudske historije, gdje postoje mnogi izvori nestabilnosti, kao što su politička rivalstva, ekonomska nejednakost, poremećaji životne sredine i ubrzana utrka u naoružavanju.” (Agencije i Al-Jazeera)