Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa se kreće blizu najviših nivoa u dvije godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 99.93 boda, dok je u petak navečer iznosio 99.82 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 124.35 na 124.90 jena.

No, američka je valuta blago oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1.0885 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1.0875 dolara.

Blagom jačanju eura pridonijele su vijesti o očekivanim rezultatima prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj. U drugi krug ulaze aktualni predsjednik Emmanuel Macron i liderica desnice Marine Le Pen.

Cijene nafte dodatno su pale nakon što su u prethodne dvije sedmice potonule oko 15 posto jer su najveći svjetski potrošači nafte najavili prodaju iz rezervi kako bi povećali ponudu na tržištu i spustili cijene.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala 2.35 posto, na 100.35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2.4 posto, na 95.90 dolara.

Azijske burze pale

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer je ulagače zabrinuo rast inflacije u Kini, ali i drugim zemljama, što bi moglo natjerati centralne banke na zaoštravanje monetarne politike.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu oko 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0.7 posto, dok su cijene dionica u Australiji Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0.1 i 2.5 posto.

Azijske ulagače pokolebao je podatak da su potrošačke cijene u Kini u ožujku porasle 1.5 posto na godišnjoj razini, dok su proizvođačke cijene skočile 8.3 posto.

Veći nego što se očekivalo rast cijena ukazuje na jačanje inflacije, što bi moglo natjerati kinesku središnju banku da odustane od poticajne monetarne politike.

Oštar pad kineskih burzovnih indeksa posljedica je i vijesti o dosad najvećem valu širenja koronavirusa u toj zemlji.

U fokusu inflacija i centralne banke

A kako i u drugim zemljama regije inflacijski pritisci jačaju, ulagači se plaše da će centralne banke zaoštriti monetarnu politiku prije i agresivnije nego što se očekivalo.

Tako se procjenjuje da bi centralna banka Novog Zelanda ove sedmice mogla povećati kamatne stope za 0.50 postotnih bodova.

Ove će sedmice zasjedati i čelnici Evropske središnje banke (ECB), a zbog rekordne inflacije u eurozoni očekuju se nagovještaji o zaokretu u dosad izuzetno poticajnoj monetarnoj politici.

“Inflacija je skočila znatno iznad razina koje je ECB očekivao samo mjesec dana prije. Stoga od ECB-a očekujemo dramatičan zaokret, odnosno ranije ukidanje monetarnih poticaja i pripreme za povećanje kamata možda već u lipnju”, pišu analitičari kompanije TD Securities u osvrtu na situaciju na tržištima.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i izvješće o inflaciji u SAD-u, koja se posljednjih mjeseci kreće na najvišim nivoima u 40 godina. Procjenjuje se da je u martu inflacija skočila na 8.5 posto, sa 7.3 posto mjesec dana prije.

Zbog toga se očekuje i agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda idućih mjeseci.

Ulagači su u defenzivi i zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Rusije zbog optužbi za ratni zločin nad Ukrajincima.

Ove će sedmice u fokusu ulagača biti i poslovni rezultati američkih kompanija jer počinje sezona objave kvartalnih izvješća.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasle oko 6.5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Bilo bi to znatno usporavanje rasta zarada s obzirom na to da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 posto na godišnjem nivou. (Index.hr)