Hrvatski državni zavod za statistiku objavio je podatke s popisa stanovništva iz 2021. godine prema kojima u toj zemlji 28 posto osoba starijih od 25 godina, ili njih više od 350 hiljada, još uvijek živi s roditeljima.

Ako se ta dobna granica spusti još niže, stvari se dodatno pogoršavaju. Naime, prema najnovijim podacima Eurostata za 2022. godinu o udjelu mladih u dobi od 18 do 34 godine koji žive s roditeljima, mladi Hrvati rekorderi su u europskim razmjerima.

Čak 78,2 posto Hrvata unutar te dobne skupine obitava u roditeljskom gnijezdu, što je gori rezultat nego godinu ranije kada ih je bilo 76,5 posto, uopće najlošiji u zadnjih desetak godina, piše Slobodna Dalmacija.

Iza Hrvata su mladi Grci – njih 71,9 posto u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima, a slijede Slovačka (71,2 posto), Portugal (70,7 posto), Italija (69,4 posto) i Španjolska (65,9 posto).

S druge strane, u Švedskoj samo 12,5 posto mladih te dobne skupine dijeli stambeni prostor s roditeljima, u Danskoj tek njih 15,5 posto a u Finskoj 16,7 posto.

Prosjek 27 EU zemalja inače iznosi 49,4 posto, a Eurozone (20 zemalja) 49,2 posto.

U 2021. godini prosječna dob u kojoj su mladi napustili roditeljski dom u EU-u iznosila 26,5 godina. Kasnije se na to odlučuju muškarci (u prosjeku s 27,4 godine) nego žene (s 25,5 godina u prosjeku).

Ukupno gledano, najstarija prosječna dob napuštanja roditeljskog doma zabilježena je u Portugalu (33,6 godina), ali u stopu ih prati Hrvatska čiji se mladi na to odlučuju u prosjeku s 33,3 godine. Među tim su zemljama još i Slovačka, Grčka i Bugarska.