Oba lista spominju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao ozbiljnog kandidata za novog glavnog sekretara NATO-a
Glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu 30. septembra ove godine ističe mandat i očekuje se da će ime njegovog nasljednika biti poznato do samita NATO-a u Vilniusu prijestolnici Litvanije 11. i 12. jula.
Zapadni mediji posljednjih sedmica sve češće špekulišu o kandidatima za Stoltenbergovog nasljednika, a jučer su se u nagađanja upustila i dva švedska dnevna lista, socijaldemokratski Aftonbladet i konzervativni Svenska Dagbladet.
Oba lista spominju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao ozbiljnog kandidata za novog glavnog sekretara NATO-a. Aftonbladet piše kako se zemlje istočne i srednje Evrope već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Evropskoj uniji i NATO-u, prenosi Index.hr.
Švedski list ističe kako to otvara prostor za aktuelnog rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa, estonsku premijerku Kaju Kallas i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
Međutim, Iohannisu predsjednički mandat ističe tek u novembru 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni sekretar tražio u ovom dijelu Evrope. Treba reći da se Plenković u švedskoj javnosti i dosad smatrao jednim od lidera Evropske pučke stranke i utjecajnom figurom u Evropskoj uniji.
Moguće je i da NATO preuzme žena
Švedski mediji nadalje nagađaju da bi vođenje NATO-a prvi put u historiji možda mogla preuzeti žena, no sve tri navedene kandidatkinje imaju određene prepreke i nedostatke.
Donedavna socijaldemokratska finska premijerka Sanna Marin teško će do sekretarske pozicije, ne samo zato što je Finska tek ove sedmice postala članica NATO-a, nego i zbog toga što dvojica posljednjih glavnih sekretara dolaze iz skandinavskih zemalja – Danac Anders Fogh Rasmussen i Norvežanin Stoltenberg. Bilo bi vjerovatno previše da i treća sekretarka zaredom dođe sa sjevera Evrope.
Među kandidatkinjama je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je šest godina bila njemačka ministrica odbrane, ali i njen mandat ističe tek krajem 2024. godine. Navodno, određene adute ima i aktualna njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, no teško je vjerovati da bi saveznici prihvatili da NATO i EU vode dvije Njemice.
Spominju se premijeri Nizozemske i Španije
U potrazi za kandidatima švedski mediji stigli su i do dugogodišnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, čije se ime često spominje i u kalkulacijama za visoke dužnosti u Evropskoj uniji. Posljednje ime na popisu je španski premijer Pedro Sanchez, no njegov je hendikep u tome što Španija preuzima predsjedanje Evropskom unijom 1. jula, a u novembru ga čekaju i parlamentarni izbori.
Ako dogovor ne bude postignut do ljeta, ističe Aftonbladet, moguće je da se ponovo izvrši pritisak na Stoltenberga da ostane na dužnosti glavnog sekretara još godinu dana. Bivšem norveškom premijeru mandat je istekao prošle godine, ali je zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučio prihvatiti ideju da ostane još godinu dana. Bilo je to treće produženje njegovog mandata, a sam Stoltenberg je naglasio da će biti posljednje.
Zanimljivo je da se prije otprilike godinu dana kao Stoltenbergova nasljednica spominjala bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, da bi nakon intervjua za još jedan švedski dnevni list Dagens Nyheter u martu 2022. godine, u kojem je s dosta razumijevanja govorila o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, njena kandidatura naglo zamrla.
