Predstavništvo Air Canade u Zagrebu prima zabilješke hrabrih – Rezervacije za put na Mjesec!”, objavljeno je na naslovnici Večernjaka 1. augusta, 1969. Od idućeg dana, kao i u drugim metropolama, mogle su se napraviti rezervacije za to svemirsko putovanje…

Nakon što je, 12. aprila 1961., sovjetski astronaut Jurij Gagarin, ušao u historiju kao prvi čovjek koji je poletio u svemir, 20. jula 1969., američki je astronaut, Neil Armstrong, u sklopu misije Apollo 11, postao prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec, izgovorivši historijsku rečenicu – “Ovo je mali korak za čovjeka, a divovski za čovječanstvo”, piše Večernji.

Opčinjeni Mjesecom, ljudi su tada masovno željeli krenuti Armstrongovim stopama, te umjesto po mjesečini, prošetati po Mjesecu. Vijest da se mogu rezervirati mjesta za put na Mjesec dočekana je, stoga, s velikim oduševljenjem, širom svijeta, pa tako i u Zagrebu.

Prvi na popisu putnika bio je jedan učenik

Iako informacije o cijeni putovanja, datumu polaska i trajanju leta nisu bile poznate, to nije smetalo Zagrepčanima da, nakon objave vijesti u Večernjaku, drugi dan pohrle po svoju kartu za Mjesec.

Za svemirski se let, u kratko vrijeme, prijavilo čak 60 Zagrepčana.

Prvi je, po svoju kartu za Mjesec, došao učenik, Zoran Lerch, koji je tada rekao da ga je na taj korak potaknula želja da postane naučnik.

U šarolikom društvu putnika za Mjesec izdvojio se tada i Mišo Mihalić, sportski pilot i raketar, koji je prvi, za svemirsko putovanje, predbilježio čitavu svoju porodicu, suprugu Irmu, kćer Gordanu i sina Vedrana, koji je bio zaljubljenik u raketno modelarstvo.

Najmlađa kandidatkinja za let na Mjesec bila je tada dvomjesečna beba, Danijela Glogoški, kartu joj je kao poklon, rezervirao njen kum.

Među 60 putnika za Mjesec bilo je tada i jedno poznato ime – rezervaciju je, pismenim putem, zatražio glumac Antun Nalis, poznat po ulogama u Smogovcima, Našem malom mistu, Kapelskim kresovima, Gruntovčanima…

 Zetovi su za punice rezervirali karte za Mjesec

Stručnjaci su te, 1969. godine, predviđali da će se prvi turistički letovi na Mjesec, širokih razmjera, moći realizirati za petnaestak godina, dakle, oko 1985.

Budućim putnicima, koji su se predbilježili, predstavništvo Air Canade odmah je izdalo privremenu potvrdu o rezervaciji, s rednim brojem, a u rubrici relacija putovanja, pisalo je ‘Earth – Moon’ / ‘Zemlja – Mjesec’.

Nakon dva mjeseca na adrese putnika bile su poslane i unificirane potvrde, s rednim brojem, koje je izdavala centrala Air Canade u Montrealu.

Prema informacijama, objavljenim u knjizi ‘Prvi ljudi na Mjesecu: Priča o Apollu 11’, Air Canada je tada, u samo pet dana, prihvatila 2300 rezervacija za letove na Mjesec, a više od stotinu karata za svemirsko putovanje, ‘velikodušno’ su rezervirali zetovi za svoje punice.

Iako su te rezervacije danas stare više od pola stoljeća, putnici svoje karte za let na Mjesec još uvijek nisu iskoristili.

Uprkos nastojanjima mnogih, svemir, za obične smrtnike, još dugo neće biti turistička destinacija. No, ako je vjerovati najavama, Mjesec bi to mogao postati za japanskog milijardera, Yusaku Maezawa, koji bi trebao biti prvi turist oko Mjeseca privatne, američke svemirske kompanije SpaceX.

Cijena putovanja nije objavljena, no neslužbeno se doznaje da je riječ o iznosu od nekoliko miliona dolara. Osnivač kompanije, Elon Musk, najavio je, još prije nekoliko godina, da je putovanje planirano za 2023. godinu, što bi značilo da sat već sada otkucava sitno.