Sjevernoatlantska alijansa (NATO) strahuje od nasilja na Balkanu i zato tamo šalje vojna pojačanja, veliku brigu zadaje i zastoj Ukrajine u ratu s Rusijom, a rat Izraela s Hamasom je ozbiljno ugrozio sigurnosne interese Zapada, piše agencija Beta.

To je proizašlo i iz rasprave na upravo okončanom zasjedanju šefova diplomatija Saveza, mada su saopćenja sa tog zasjedanja bila štura i jedino fokusirana na ukrajinsko-ruski rat, rastuće suparništvo sa Kinom i rat u Gazi.

Razgovori sa liderima

Ni generalni sekretar Jens Stoltenberg u sažetku ministarske rasprave na konferenciji za štampu uopće nije spomenuo šta su oni rekli o Zapadnom Balkanu, iako je to najavljeno.

Stoltenberg je uoči zasjedanja predočio da će “biti rasprave o Zapadnom Balkanu, o razdirućoj i secesionističkoj retorici u BiH, svjedoci smo i ozbiljnog nasilja na sjeveru Kosova, dok ima i zloćudnih djelovanja u cilju razdora, uključujući od strane Rusije”.

Na pitanja agencije Beta o tome kakva je bila rasprava ministara i da li donesen neki zaključak o ključnom pitanju odnosa Srbije i Kosova i razvoju na Zapadnom Balkanu, s čijim čelnicima je Stoltenberg razgovarao nekoliko dana ranije, zvaničnici u sjedištu NATO-a su jedino podvukli da je na ministarskom zasjedanju “ponovo istaknuta privrženost postojanoj sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana”.

Pojačanja KFOR-u i nove mjere

Analitičari u Briselu upućeni u zbivanja unutar NATO-a su mišljenja da među atlantskim saveznicima posebnu brigu izaziva i dalje teško rješiva normalizacija odnosa Srbije i Kosova što je bremenito novim sigurnosnim izazovima i nasiljem i zato Atlantski savez, poslije pojačanja KFOR-a za 1.000 vojnika, razmatra i nove mjere jačanja sigurnosti.

Generalni sekretar NATO-a je na završnoj konferenciji za štampu, na pitanje novinara kosovskih medija da li smatra da bi uspostavljanje zajednice opština na Kosovu sa srpskom većinom značilo da neće biti nasilja i da će to doprinijeti sigurnosti regije, uzvratio da je “uvjeren da bi to bio korak naprijed… i tome se svakako mora posvetiti”.

Objasnio je da “prijedlog za formiranje asocijacije opština sa srpskom većinom može otvoriti put ka rješenju i napretku u dijalogu uz posredstvo Evropske unije”.

Stoltenberg je rekao i da napadi na vojnike KFOR-a i incident u Banjskoj krajem septembra “svjedoče o izazovima s kojima smo suočeni na Kosovu i o važnosti da sve strane smanje zategnutost”.

Francusko viđenje

Jedan od rijetkih medija koji se osvrnuo na ministarsko zasjedanje NATO-a, francuski list Les Echos je napisao da je “više ministara imalo sumorne zaključke iz rasprave”.

“Ministri su se nadali da će moći čestitati Ukrajini zbog uspjeha kontraofanzive, ali je došlo do ukopavanja na frontu bez značajnijeg prodora, a dolazi zima”, dodaje francuski poslovni dnevnik.

List dodaje da, “ako se tome dodaju rat Hamasa i Izraela i porast nasilja na Balkanu, može se zaključiti da je stanje sumorno”. (BETA)