Srbijanski ljekari masovno dobijaju ponude za posao u Crnoj Gori gdje su trostruko veće plate nego u Srbiji.
I dok predsjednik Aleksandar Vučić obećava povećanje mjesečnih primanja specijalistima sa 1.000 na 1.259 eura, u susjednoj Crnoj Gori su između 2.000 i 3.000 eura, baš kao i u Sloveniji ili u Hrvatskoj gdje su blizu 2.500, Bosni i Hercegovini 2.000, dok Rumunija i dalje drži rekord u ovom dijelu Evrope sa ljekarskim platama od 4.000 eura.
Ljekari specijalisti u Srbiji, osim loših uslova rada i deficitarnih kadrova, već godinama imaju najniže plate u odnosu na njihove kolege u regionu.
Poznato je da Srbija, iz više razloga, ali prije svega niskih primanja, ostaje bez zdravstvenih radnika, koji odlaze u inostranstvo. Njemačka je do sada bila jedna od najčešćih destinacija u Evropi, a Slovenija u okruženju. Međutim, zbog povećanja plata, ali i velike potrebe za medicinskim osobljem, Crna Gora uveliko u ovoj trci preuzima vodstvo.
Sve više ponuda za posao u Crnoj Gori
“Zašto da idu u Njemačku, kad mogu u Crnu Goru. Bliže je, a plate su odlične, tri puta veće nego u Srbiji. Bez doprinosa za zdravstvo, koje je Crna Gora ukinula prije nekoliko godina, njihova država je shvatila da mora da izdvaja iz budžeta dovoljno za svoje ljekare, sa kojima inače njihove ustanove kubure. Kadrovi su im neophodni, jer ih nemaju ni blizu dovoljno, iako su mala zemlja. Povećanje plata je upravo način da zadrže kadrove koji još nisu otišli, a da privuku one iz okruženja, zbog čega i naši zdravstveni radnici dobijaju sve više ponuda da idu da rade u Crnu Goru”, objašnjava za Nova.rs dr. Tatjana Vešović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva u Opštoj bolnici Vršac, koja je i članica Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije.
Ipak, pacijenti iz zemalja regiona i dalje se u velikom procentu liječe u Srbiji.
“Poznati smo po stručnosti, pa kod nas i dalje dolaze pacijenti iz Bosne, Crne Gore, Makedonije. Naši ljekari ih sve zbrinjavaju, iako su mizerno plaćeni, ostaju ovdje i rade svoj posao, ali pitanje je do kad će tako izdržati. Mnogi na poziv odlaze u ove komšijske zemlje gdje operišu ili se bave dijagnostikom za honorar. Slovenija, Rumunija, Crna Gora brinu o zdravlju svojih građana, jer kad su ljekari zadovoljni, onda je liječenje na višem nivou i zdravstveni sistem daleko bolje funkcionište”, kaže doktorka.
Iz srbijanskog Fonda za zdravstvo novac se preliva na sve strane, ističe ona.
“Građani uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje, a ne znaju gdje završavaju te pare. Niko ne može da uđe u trag novcu, za koji znamo da se iz Fonda prelivao za gradnju puteva, davanje nekim sportskim klubovima i tome slično. Također, iz Fonda se odvaja i za lijekove, terapije, plate, ali to je samo djelić sredstava”, naglašava dr. Vešović.
Opširnije na portalu Nova.rs.
