Vladin povjerenik koji je podnio ostavku u svom je kratkotrajnom mandatu u Agrokoru otpustio oko 2.500 ljudi, a da o tome nije objavljeno ni slovca u dosadašnjih deset izvještaja o radu vanredne uprave.
Tokom saborskog saslušanja o Agrokoru, sazvanog nakon afere u kojoj je otkriveno da je angažovao svoju firmu kao konsultanta, nezapaženo je prošla jedna Ramljakova izjava.
“Mi smo smanjili od početka vanredne uprave ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj za devet posto, a da se nije osjetio glas sindikata”, odgovorio je 15. februara na pitanje o stanju u kompaniji i kretanju zaposlenih.
Agrokor je imao 58.317 zaposlenika, u Hrvatskoj 28.365
Vladajući zastupnik iz redova HNS-a nije postavljao dodatna pitanja, pa je Index.hr ostao uskraćen za detalje ovog neobičnog priznanja o otpuštanju hiljada zaposlenih, o kojim se do sada šutjelo.
Kao jedan od razloga za donošenje Lex Agrokora isticalo se upravo očuvanje radnih mjesta, Martina Dalić je čak izrekom tvrdila kako uopće neće biti gubitka radnih mjesta, te da je svih 50.000 mjesta zahvaljujući vladinoj intervenciji sačuvano. Iz Ramljakove nedavne izjave vidimo da to nije tačno.
U posljednjem konsolidovanom izvještaju, onom za 2016. godinu, koncern je imao 58.317 zaposlenika, od toga 28.365 u Hrvatskoj. Devet posto koje je spomenuo, značilo bi da je otpušteno približno 2.500 ljudi.
Kada je uoči ljetne sezone najavljeno zatvaranje 105 Konzumovih neprofitabilnih trgovina, iz kompanije je stalno isticano kako se radi o premještaju zaposlenika, te da su svi zbrinuti na drugim lokacijama.
Iz Ramljakove izjave da se nije osjetio glas sindikata naslućujemo da su radnici dobili korektne otpremnine, pa zato nisu podizali glas.
No, kao i svi potezi vladinog povjerenika, i proces otpuštanja odrađen je netransparentno. Vanredna uprava objavljuje mjesečne izvještaje u kojima se broje samo zaposlenici krovne, holding kompanije, pa tako od njihovog dolaska nemamo nikakav podatak o broju zaposlenika Grupe. A vlada je navodno baš zbog njih preuzela Todorićevu kompaniju, kako bi čuvala njihova radna mjesta.
Ramljak u izvješćima broji samo zaposlenike krovne kompanije
U posljednjem desetom izvještaju pobrojan je samo broj zaposlenika krovne kompanije u decembru – njih 96 (dvoje više nego mjesec ranije). Vanredna je uprava do kraja prošle godine potrošila ukupno 458,3 miliona kuna za osam i po mjeseci svog rada.
Od toga je najveći iznos, oko 300 miliona kuna, potrošeno za 140 savjetnika. Za otpremnine bivše uprave i zaposlenika holdinga je potrošeno oko 25 miliona kuna.
S obzirom na sadašnji broj zaposlenika Agrokora d.d., možemo pretpostaviti da je tih 25 miliona kuna potrošeno na oko stotinu ljudi. No, radničke otpremnine zasigurno su znatno niže.
Vjerovnici i javnost morali bi tačno znati koliko je tačno ljudi tokom vladinog upravljanja Agrokorom otpušteno, koliko je potrošeno na njihove otpremnine i zašto do sada o tome nije bilo ni riječi.
Iz Agrokora još ne odgovaraju na upit o broju otpuštenih. Informacije smo pokušali dobiti u Sindikatu trgovine, Zlatica Štulić nam je iznenađena brojkom rekla da koliko je njoj poznato nije bilo plana zbrinjavanja za radnike Konzuma, u koji bi se morao uključiti HZZ i na koji bi se trebalo očitovati radničko vijeće.
Za otpuštene koji su prijavljeni na berzi rada, već plaćamo naknade
I da su sam Ivica Todorić ili Antonio Alvarez provodili restrukturiranje zasigurno bi došlo do smanjivanja broja trgovina i otpuštanja dijela ljudi. Alvarez je, za razliku od vlade, odmah i rekao kako će proces biti težak.
Nepotrebnim populizmom vlada je tvrdila upravo suprotno, uvjeravali su nas da su donijeli Lex Agrokor kako bi sačuvali stabilnost i radna mjesta, a iz Ramljakove izjave vidimo da je nestalo oko 2.500 ljudi i da vladin povjerenik nije našao shodno niti da ih pobroji, a kamoli da pojasni pod kojim su uvjetima otišli.
Ako pretpostavimo da je barem dio od dvije tisuće ili više ljudi otišao na zavod za zapošljavanje, gdje primaju naknade za nezaposlene, i teza da nas vladino uplitanje u Agrokor nije ništa koštalo pada u vodu i prije prvih tužbi. (Index.hr)
