Švedska je “usred možda najveće promjene u modernoj istoriji za Kazneno-popravnu službu”, rekao je direktor Martin Holmgren za “Ekots”, javlja Anadolu.

Ako taj scenario postane stvarnost ova zemlja bi postala država u Evropskoj uniji sa najviše zatvorenika po glavi stanovnika.

Trenutno se u švedskim zatvorima nalazi 6.000 ljudi. Ali, zatvori su već puni i Kazneno-popravnoj službi je povjereno da poveća kapacitete jer se očekuje da će u narednim godinama biti osuđeno više osuđenika.

Ukoliko se provede svih 13 prijedloga za pooštravanje kazni iz Sporazuma Tido stranaka 2022. godine, od dvostrukog kažnjavanja za kriminalne bande do ukidanja uslovnog otpusta, broj zatvorenika bi se povećao sa 6.000 na 35.000. Švedska bi od zemlje sa relativno malo zatvorenika postala zemlja sa najviše zatvorenika u EU.

To se navodi u izvještaju Kazneno-popravne službe dostavljenom Vladi krajem prošle godine.

“Već nekoliko godina smo u situaciji da je cijela Kazneno-popravna služba pod pritiskom zbog popunjenosti, broja pritvorenih i osuđenih, a istovremeno se pripremamo za još veće proširenje”, rekao je Holmgren.

On je rekao da ne misli da će u narednih 10 godina biti 35.000 zatvorenika, ali vjeruje da će 27.000 ćelija u zatvorima i pritvorskim centrima biti dovoljno, što je realnost koju vlasti sada planiraju.

Proširenje sa 9.000 na 27.000 ćelija u pritvorskim centrima i zatvorima je istorijsko po svom obimu i zahtijevaće izuzetno brz tempo izgradnje, više osoblja i povećan budžet sa sadašnjih 16 milijardi švedskih kruna (1,6 milijardi dolara) na oko 40 milijardi kruna godišnje.

Jedan od prijedloga koji bi povećao potrebu za ćelijama je ukidanje postojećeg sistema uslovnog otpusta. Uslovni otpust znači da se zatvorenici koji se ispravno ponašaju puštaju na slobodu nakon što odsluže dvije trećine kazne. Ukidanje bi značilo dodatne godine zatvora za osuđenika, a moglo bi značiti i povećan sigurnosni rizik kada nestane podsticaja za dobro ponašanje.

“Mislim da takvih rizika može biti i mislim da o tome treba voditi računa i analizirati u istražnom radu”, rekao je Holmgren.

U novim ustanovama koje će se graditi, zatvorenici će, po pravilu, dijeliti ćeliju.

Komitet za borbu protiv mučenja Savjeta Evrope, CPT, rekao je da bi takve ćelije trebale biti površine najmanje osam kvadratnih metara, a po mogućnosti deset kvadratnih metara. Ali zbog nedostatka prostora, Kazneno-popravna služba je počela u ćelije od šest kvadratnih metara počela smještati po dva zatvorenika.