Jedva da je proljeće, a više od četvrtini evropskog kontinenta prijeti suša nakon zime s malo kiše i snijega pa se mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg izrazito suhog ljeta, ako ne i goreg, piše Politico.
Ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milione Katalonaca gotovo je presušilo.
Problem s vodom izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine.
Vodostaj najveće italijanske rijeke, Po, već je na razini na kojoj je bio prošlog juna.
Studija u kojoj su korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Evropa još od 2018. pati od teške suše.
Sve više temperature onemogućavaju da se Evropa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija.
“Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Evropi. Sada se čini da bismo mogli imati problema”, rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr.
Iako bi vlažni vremenski uslovi u nadolazećim sedmicama mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Evropi, upozoravaju stručnjaci.
Kako se bliži ljeto vlade evropskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice – dok istovremeno pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe.
Suša će, rekao je prošle sedmice španjolski premijer Pedro Sánchez, “biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama.”
Zimska suša
Prošlogodišnja historijska suša iscrpila je evropske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim regijama bilo je malo kiše ili snijega.
Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u januaru i februaru, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.
Italijansko istraživačko Udruženje CIMA ustanovilo je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine aprila. Vodostaj rijeke Po je na razini prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine.
Izvještaj španjolskog udruženja poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju “otpisati” u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu “oprostiti od gotovo cijele berbe maslina”.
Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode.
Širom Katalonije rezervoari su u aprilu bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeću sedmicu u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val.
Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti za 40 posto do 2050. godine.
Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu.
S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, “i ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti sigurna”, dodao je.
Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta.
Kako bi Evropa izašla iz izašla iz začaranog kruga gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, ”trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina”, upozorava Hattermann.
Ratovi za vodu
U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti – pretvara se u političko pitanje širom kontinenta.
Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.
Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.
U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.
Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode.
Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i opisala ih kao “prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine”.
U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sistem navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i opozicionim strankama.
Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji.
“Ljudi to osjećaju”, rekao je Hattermann. “Bitka oko distribucije već traje”. (Politico | FOTO: AA)
