Sud u Moskvi ovog ponedjeljka (19.6.) započinje saslušanje u novom slučaja protiv ruskog opozicionog čelnika Alekseja Navaljnog. Protiv njega je podignuto sedam tužbi, uključujući i “ekstremizam”.
Kritičar Kremlja Aleksej Navaljni optužen je za “ekstremizam” i niz drugih kriminalnih djela na osnovu ruskog Krivičnog zakona koji je izmijenjen 2022. godine.
Suđenje će se održati u kaznenoj koloniji u Vladimirskoj regiji istočno od Moskve gdje Navaljni već služi devetogodišnju kaznu na koju je osuđen zbog prijevare i nepoštivanja suda.
Sam Navaljni je rekao da mu po novim optužbama prijeti kazna do 30 godina zatvora. I njegovi saradnici strahuju od stroge presude. “Pretpostavljamo da će suđenje relativno brzo završiti, a Aleksej će doista biti osuđen na nezamislivu zatvorsku kaznu od oko 30 godina”, rekla je Navaljnijeva glasnogovornica Kira Jarmiš.
Navaljnom se prvi put sudi za političke aktivnosti
Njegov drugi suradnik, Leonid Volkov, također smatra da je oštra presuda neizbježna, ali ističe da je novi slučaj drugačiji zbog svog isključivo političkog karaktera.
“Prvi put se Navaljnom sudi za njegovu političku aktivnost prema članku koji se odnosi na politiku”, rekao je on u DW-ovoj emisiji Novosti na ruskom jeziku.
“Prije je Kremlj pokušao reći: ‘Da, on je samo prevarant — ukrao je cijelu šumu, svu poštu, sve donacije, samo lopov.’ Dakle, pokušali su to učiniti što je moguće demonstrativnijim. Novi slučaj protiv Navaljnog je čisto politički, jednostavno mu se sudi za sve njegove političke aktivnosti koje je Kremlj retroaktivno proglasio ekstremističkima od 2011. godine”, rekao je Volkov.
Glasnogovornica Jarmiš kaže za DW kako Navaljnijeve pristaše smatraju “sve moguće presude nezakonitima, a cijeli ovaj slučaj potpuno izmišljenim”.
“Dakle, naravno da ćemo dati sve od sebe da cijeli svijet sazna za to, uključujući provođenje protestnih akcija”, rekla je.
Zatvoreno za javnost
Prema riječima Jarmiš, ruske vlasti žele provesti suđenje što je tiše moguće zbog “nedostatka dokaza” i pokušale su ga sakriti od javnosti. Pripremno ročište odgođeno je sa 31. maja na 6. jun, a zatim je mjesto suđenja prebačeno iz Moskovskog gradskog suda u kaznenu koloniju u Vladimiru.
Volkov je 5. juna pretpostavljao da suđenje neće biti javno: “Suđenje će biti maksimalno zatvoreno (za javnost). Samo će nam biti saopćena presuda. Kremlj će učiniti sve da informacije ne iscure.”
U novom slučaju protiv Navaljnog postoji 196 spisa. Antikorupcijski aktivist se tereti da je istovremeno prekršio sedam članaka Kaznenog zakona. Optužbe uključuju organiziranje ekstremističke zajednice (njegova Zaklada za borbu protiv korupcije proglašena je “ekstremističkom organizacijom” 9. juna 2021.), javno pozivanje na ekstremizam, rehabilitaciju nacizma i uključivanje maloljetnika u aktivnosti opasne po život (pozivi na proteste).
Evropski sud za ljudska prava podržava Navaljnog
Na dan preliminarnog saslušanja u Rusiji, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je svoju odluku o tužbi koju su odvjetnici Navaljnog podnijeli u avgustu 2020. zbog odbijanja ruskih vlasti da istraže njegov slučaj trovanja iste godine. Sud je stao na stranu tužitelja i utvrdio da je prekršena Europska konvencija o ljudskim pravima. Sud je naredio Rusiji da plati Alekseju Navaljnom 40.000 eura (44.000 dolara) odštete. Iznos od 300.000 eura koji je tražen sud je smatrao pretjeranim.
Vjerojatno će biti nemoguće dobiti taj novac od ruskih vlasti. Rusija, koja više nije u Vijeću Evrope, a ni stranka kada je riječ o Konvenciji, ne priznaje odluke suda.
Jarmiš smatra da je odluka ipak važna. “To znači da je sud priznao da je život Alekseja [Navalnog] doista bio u opasnosti i da je Ruska Federacija krivac. Stoga je jasno da je ovo važna odluka čisto sa stajališta pravde i dokazuje da su naši odvjetnici bili u pravu unatoč svim odbijanjima ruskih sudova da ispitaju ove slučajeve.”
Štoviše, kako je za DW rekao predstavnik Vijeća Evrope, to znači da sud može razmatrati pritužbe koje su podnijeli Rusi ako se one odnose na kršenja prava ruskih građana koja su se dogodila prije sredine septembra 2022. godine.
Tada je Rusija prestala biti stranka Evropske konvencije o ljudskim pravima — šest mjeseci nakon što je najavila povlačenje iz Vijeća Evrope.
