Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima, od evropskih zemalja najviše stranaca azil traži u Njemačkoj.
Rezultati Eurostata za period januar – april 2015. godine pokazali su da je za azil u Njemačkoj podnešeno ukupno 97.640 zahtjeva.
Nakon Njemačke, zemlje u kojima je u istom periodu podnešeno najviše zahtjeva za azil su Mađarska sa 39.295, Francuska 19.945, Italija 19.745 i Švedska sa 14.840 zahtjeva.
Među evropskim zemljama sa najviše zahtjeva za azil nalaze se još i Austrija sa ukupno 13.425, Velika Britanija 9.285, Švicarska 5.410, Belgija 4.570 i Bugarska sa 4.310 zahtjeva.
S druge strane, zemlje sa najmanje zahtjeva za azil su Hrvatska, Slovenija, Slovačka i Island.
U Evropskoj uniji (EU) od 1945. godine nije bilo ovoliko izbjeglica i azilanata, kao posljednje dvije decenije. Stotine hiljada osoba izbjeglo je u Evropu, zbog sukoba u Siriji, Eritreji, Pakistanu, Afganistanu, ali i na Balkanu.
Hiljade stranaca umiru u pokušaju da pređu morsku ili kopnenu granicu ka zemljama Evrope. Ko nema sreće da mu se automatski prizna izbjeglički status mora podnijeti zahtjev za azil.
– Azil je pravo političkog izbjeglice –
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi. Inače, azil predstavlja svako sklonište pred progonom, neprilikom, bolešću, starošću, često u formi institucije (utočište za nezbrinutu djecu, starce, siromahe i beskućnike).
Pravo na azil spada među temeljna ljudska prava, a određeno je Općom deklaracijom o pravima čovjeka. Ovo pravo mogu tražiti i u njemu uživati osobe koje su prebjegle u drugu zemlju zbog različitih vrsta progona u zemlji porijekla.
Ovo pravo ne mogu tražiti osobe koje su u svojim zemljama tražene radi nepolitičkih prijestupa ili zbog djela suprotnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.
Pravo na azil imaju izbjeglice, kojima je takav status priznat međunarodnim pravom, te svi koji se nalaze izvan vlastite zemlje i u nju se ne mogu vratiti zbog osnovanog straha da bi u njoj mogli biti podvrgnuti nasilju ili progonima. (AA)
