Rusija će se vratiti pregovorima s Ukrajinom čim se ukrajinske oružane snage predaju i polože oružje, izjavio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak, drugog dana ruske vojne intervencije u Ukrajini, javlja Anadolu Agency (AA).

U Moskvi je ponovio raniju izjavu predsjednika Vladimira Putina u kojoj je rekao da je cilj napada bio “denacifikacija” Ukrajine.

“Spremni smo za pregovore u svakom trenutku čim oružane snage Ukrajine odgovore na naš prijedlog, prestanu sa otporom i polože oružje. Niko ih neće zloupotrebljavati, niko ih neće tlačiti, vratimo se našim porodicama i dozvolimo ukrajinskom narodu da sam odlučuje o svojoj sudbini”, rekao je Lavrov.

Objašnjavajući ruske motive, Lavrov je rekao da Moskva već osam godina pokušava da riješi ukrajinsku krizu na miran način, kroz promovisanje implementacije sporazuma iz Minska iz 2014., dok je, prema njegovim riječima, Kijev “sabotirao proces uz podršku Zapada”.

“Ukrajinski narod mora biti nezavisan, mora imati vladu koja predstavlja svu njegovu raznolikost, bez vanjskog upravljanja, i osim toga bez takvog upravljanja koji podstiče genocid i koristi Ukrajinu kao oruđe za obuzdavanje Rusije”, naglasio je Lavrov.

Na pitanje da li je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tražio razgovore i sigurnosne garancije, Lavrov je rekao da je Zelenski tražio samo sastanke u formatu Normandijske četvorke i sigurnosne garancije od NATO-a.

“Šansa za pregovore bila je na stolu do posljednjeg, i Rusija će se vratiti pregovorima nakon vojne operacije”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

Lavrov je rekao da Rusija ne priznaje vladu Zelenskog kao legitimni autoritet Ukrajine.

U očima Moskve, rekao je, to je “režim pod dva vanjska mehanizma kontrole, SAD-om i nacistima”.

Lavrov je tvrdio da “niko neće okupirati Ukrajinu”, insistirajući da je cilj Rusije “demilitarizacija” i oslobađanje zemlje od “nacističke ideologije koja je cvjetala u Ukrajini posljednjih godina”.

“Niko neće napadati ukrajinski narod, niti tretirati na ponižavajući način ukrajinsku vojsku. Ne izvode se nikakvi udari na civilnu infrastrukturu ili osoblje oružanih snaga Ukrajine”, rekao je Lavrov.

Nakon događaja na Trgu Majdan u Kijevu u Ukrajini 2014. godine na vlast je došla prozapadna vlada, a tadašnji predsjednik Viktor Janukovič pobjegao je iz države. Rusija je tada nezakonito anektirala Krim. Separatisti su proglasili takozvane uprave u oblastima Donjeck i Lugansk, gdje većinski živi stanovništvo koje je ruskog porijekla. Potom su izbili krvavi sukobi između proruskih separatističkih snaga i ukrajinske vojske.

Sporazumi u Minsku potpisani su 2014. i 2015. godine uz posredovanje zapadnih sila. Međutim, kršenja primirja su nastavljena. U sukobima je poginulo oko 14.000 osoba.

Rusija je skrenula pažnju javnosti tako što je krajem 2021. godine počela da raspoređuje desetine hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom. Sjedinjene Američke Države su tvrdile da se Rusija sprema za invaziju, ali je zvanična Moskva to uporno negirala. Dok su zapadne zemlje prijetile Rusiji sankcijama, moskovska administracija je priznala separatističke vlasti u Donbasu i 24. februara pokrenula vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine.

Ruski lider Vladimir Putin pozvao je ukrajinsku vojsku da položi oružje, tvrdeći da je cilj Moskve “zaštititi ljude koji su bili izloženi genocidu od strane Kijeva i očistiti Ukrajinu od nacizma i militarizma”.