Navodno odbjegla lavica digla je prašinu ne samo u Njemačkoj. Mnogi su se pitali odakle je zvijer uopšte mogla da pobjegne. Međutim, u Njemačkoj nije teško kao kućnog ljubimca imati lava, otrovnu zmiju, tarantulu i slično.

“Opasnu životinju na slobodi” koja bi mogla biti lavica tražilo je stotine policajaca, veterinarskih stručnjaka i lovaca u šumovitim područjima na južnom rubu Berlina. Iz policije su u izjavili da je to možda jednostavno bila divlja svinja. Potraga je obustavljena.

Mnogi su se pitali odakle je lavica uopšte mogla da pobjegne s obzirom da nijedan zoološki vrt nije prijavio bijeg životinje. Javni servis RBB izvijestio je da su samo u Brandenburgu registrovana 23 lava koji žive u tri cirkusa, dva zoološka vrta – i u jednom privatnom domaćinstvu. Nijedan od njih nije prijavljen kao nestao, piše DW.

Ne postoje pouzdani podaci o tome koliko lavova živi u privatnim domaćinstvima širom Njemačke, ali generalno – to nije zabranjeno.

Kada divlje životinje pobjegnu

Medijskih izvještaja o zmijama otrovnicama i drugim divljim životinjama koje bježe iz zooloških vrtova i cirkusa, ali i iz privatnih kuća u Njemačkoj ima odavno i na pretek.

U ljeto 1994. se pisalo o malom aligatoru zvanom Semi, nakon što ga je vlasnik poveo sa sobom na sunčanje pored jezera u blizini grada Dormagena – gdje je reptil pobjegao. Pronađen je i uhvaćen tek nakon nekoliko dana i smješten u zoološki vrt.

Najčešći su izvještaji o odbjeglim zmijama, među kojiam je bilo i ogromnih pitona, ili malih otrovnica. U avgustu 2019. u gradu Herne se lovila kobra koja je pobjegla iz stana jednog čovjeka koji je držao preko 20 zmija otrovnica. Kobra pronađena je nakon nekoliko dana skrivanja na stepeništu zgrade, zbog čega je policija evakuisala 30 stanara iz te zgrade i komšiluka.

Potraga je bila skupa i navela je vladu Sjeverne Rajne-Vestfalije da izradi strogi zakon o držanju divljih životinja. Ali on nikada nije usvojen.

Trgovanje divljim životinjama preko interneta

Međunarodna trgovina zaštićenim životinjskim vrstama regulisana je Vašingtonskom konvencijom (CITES). Ovaj dokument prepoznaje nekoliko ugroženih vrsta kojima se ne smije trgovati. To su određeni veliki čovjekoliki majmuni, te neke vrste papagaja, slonovi i nosorozi.

Ali, iako takve zaštićene vrste ne smiju da se hvataju divljini da bi se njima trgovalo – za one koje su uzgajane u zatočeništvu postoje rupe u zakonu.

Organizacija za zaštitu životinja Pro Wildlife sprovela je 2017. – 2019. istraživanje za njemačko Ministarstvo ekologije, ispitujući trgovinu egzotičnim sisarima, gmizavcima i vodozemcima u Njemačkoj. Katarina Lameter iz Pro Wildlife izjavila je da su za samo šest mjeseci na relevantnim web stranicama naišli na 33 ponude za prodaju lavova, šest za prodaju jaguara i šest za prodaju leoparda. Cijene počinju od samo nekoliko hiljada eura – što je i cijena rasnog psa.

“Veliki dio trgovine divljim životinjama, uključujući i lavove, nije nezakonit ako su dostupni papiri i vakcine”, objašnjava Lameter.

Kako je regulisano držanje divljih životnja?

U Njemačkoj postoji Savezna uredba o zaštiti vrsta i Zakon o dobrobiti životinja – propisi za one koji posjeduju divlje životinje. Ali sprovođenje propsia je u nadležnosti 16 pokrajina. No, zaštitnici životinja se žale što pravila i njihova primjena nisu ujednačeni u cijeloj zemlji – i ne sprovode se uvijek rigorozno. Kontrole privatnih posjednika životinja su rijetke.

Organizacija za zaštitu životinja PETA već dugo zagovara potpunu zabranu držanja divljih životinja u privatnim domaćinstvima. “Pored mogućih opasnosti, od neadekvatnih uslova pate prije svega same životinje”, tvrde iz ove organizacije na svojoj web stranici u Njemačkoj.

Zaštinici životinja u nekoliko evropskih zemalja žele da se egzotične životinje bolje zaštite – uvođenjem obavezujuće pozitivne liste na kojoj su sve životinje koje se uopšte smiju držati u privatnim domaćinstvima. Francuska, Belgija i Holandija već imaju takvu listu.