Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se kako će to pridonijeti većem zadovoljstvu radnika, ali i produktivnosti u trenutku kad se Njemačka nosi s usporenim gospodarskim rastom zbog nedostatka radne snage.
Njemačka je pokrenula šestomjesečni eksperiment u toku kojeg će radnici 45 kompanija širom zemlje raditi četiri dana u sedmici, a na njihove račune će sjedati plaća kao da rade pet dana. Inicijativu, u kojoj se nalaze kompanije čiji se posao može prilagoditi kraćoj radnoj sedmici, predvodi konzultantska tvrtka Intraprenör u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).
Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se kako će to pridonijeti većem zadovoljstvu radnika, ali i produktivnosti u trenutku kad se Njemačka nosi s usporenim gospodarskim rastom zbog nedostatka radne snage.
Pristaše četverodnevne radne sedmice kao i većini radnika koji su to već isprobali, jedan dan manje na poslu povećao bi dobrobit i motivaciju radnika, učinivši ih produktivnijima.
Pretpostavlja se kako bi kraća radna sedmica mogala potaknuti one koji nisu voljni raditi pet dana u sedmici da se ponovo uključe u radnu snagu, što bi isto tako pridonijelo trenutnom manjku radne snage koji znatno djeluje na zemlje širom svijeta, pa tako i na Njemačku, piše Euronews.
Njemačka ima znatnih problema zbog nedostatka kvalificiranih radnika, što potvrđuju i podaci Gospodarske i industrijske komore (DIHK) koja je u novembru objavila kako se polovina njemačkih kompanija bori s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta.
“Hiljade nepopunjenih radnih mjesta u njemačkom gospodarstvu uzrokovale su gubitak zemlje od više od 90 milijardi eura u prošloj godini, više od 2 posto njemačkog BDP-a,” izjavio je zamjenik glavnog izvršnog direktora DIHK-a Achimu Dercksu.
Kritike upućene eksperimentu
Eksperiment je izazvao i brojne kritike.
Tvrtke koje sada sudjeluju u četverodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enzo Weber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata.
Weber, koji inače provodi istraživanje na Univerzitetu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja, ističe kako u eksperimentu sudjeluju tvrtke za koje je četverodnevna radna sedmica pozitivna, što je održava reprezentativni presjek gospodarstva.
“Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom,” kaže Weber i objašnjava kako bi to najvjerovatnije rezultiralo intenziviranjem rada, piše Deutsche Welle.
Weber nije jedini koji sumnja u eksperiment.
Holger Schäfer iz Instituta za njemačko gospodarstvo također vjeruje da bi uvođenje četverodnevne radne sedmice širom Njemačke bilo kontraproduktivno.
“Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četverodnevnom radnom sedmicom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve tvrtke skrate radno vrijeme na kraju dolazi do deficita radnog vremena,” kaže Schäfer.
