Civilni zračni saobraćaj u Evropi lani je bio vrlo neredovit, a avioni su često kasnili pa je trećina putnika bila zahvaćena kašnjenjima i otkazivanjima letova, pokazali su rezultati istraživanja portala Airhelp. Uprkos prorijeđenom redu letenja, 244 miliona putnika ili nešto manje od 31 posto od ukupno prevezenih 795 miliona bilo je pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima u zadnji tren, pokazuje analiza toga portala.
Poređenja radi, tokom 2019. godine – posljednje prije krize s koronavirusom, 24 posto putnika bilo je zahvaćeno kašnjenjima i otkazivanjima, od njih ukupno 1.12 milijardi. “Naročito je ljeto pokazalo da su radnici zračnih luka i prijevoznika nespremno u uslovima povećanja zračnog saobraćaja nakon pandemije”, rekao je šef Airhelpa Tomasz Pawliszyn.
U Nizozemskoj najviše kašnjenja
Prema istraživanju, tokom ljetnih mjeseci do 40 posto putnika imalo je teškoća s letovima. Uz slabosti osoblja, ostali glavni uzroci kašnjenja bili su štrajkovi i nepovoljni vremenski uvjeti. Pawliszyn upozorava da poboljšanja na vidiku nema ni za 2023. godinu.
“Očekujemo nastavak negativnih trendova i u ovoj godini. Kao i u mnogim drugim industrijama, nedostatak kvalifikovanih radnika i dalje je ozbiljan problem, a dodatni izazov su štrajkovi”, izjavio je.
Prema Airhelpu, Nizozemska je bila zemlja s najviše kašnjenja, a slijede Velika Britanija i Njemačka, a Krf, Manchester i Frankfurt vodeće su zračne luke po netačnosti tokom prošle godine. U obzir su uzeti letovi koji su kasnili u polasku više od 15 minuta, kao i oni otkazani u sedmici prije planiranog polijetanja.
