Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošle sedmice, druge zaredom, dok je euro ojačao jer bi Evropska centralna banka (ECB) mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekivalo.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,3 posto, na 101,65 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 1,5 posto, pa je cijena eura skočila na 1,0735 dolara.

Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 0,6 posto, na 127,10 jena. Prije dvije sedmice dolarov indeks dosegnuo je 105,01 bod, najviši nivo od 2002. godine, no u međuvremenu je potonuo više od 3 posto.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od marta već povećao kamate za 0,75 postotnih bodova.

A zapisnik s nedavne sjednice Feda, objavljen prošle sedmice, pokazao je da su čelnici američke središnje banke spremni za daljnje povećanje cijene novca, da većina njih smatra da bi i na sjednicama u junu i julu bilo prikladno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova i da je privreda dovoljno snažna da to izdrži.

Međutim, nakon naznaka da je u martu inflacija dosegnula vrhunac, s obzirom da je u aprilu blago popustila, na tržištu su prevladala očekivanja da će Fed u drugoj polovici godine usporiti tempo povećanja kamata, a možda čak i zaustaviti taj ciklus dok ne bude jasnije kako će se inflacija kretati ubuduće.

Zbog toga se sada na tržištu očekuje da bi se krajem godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, dok se još nedavno očekivalo da će dosegnuti i 3 posto. Zbog toga je dolar oslabio. Tim više što i mnoge druge središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku zbog previsoke inflacije.

Tako je, naprimjer, prošle sedmice središnja banka Novog Zelanda povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, na 2 posto, dok su monetarne vlasti Južne Koreje ponovno, drugi mjesec zaredom, povećale ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na 1,75 posto.

ECB najavljuje povećanje kamata

Uskoro bi moglo uslijediti i povećanje kamata Evropske centralne banke (ECB), s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine. Kraj ECB-ova programa kupnje imovine može se očekivati na početku trećeg tromjesečja, napisala je predsjednica ECB-a Christine Lagarde u blogu.

“To bi nam omogućilo podizanje stope na našem sastanku u julu. Na temelju trenutačnih izgleda, vjerovatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja”, napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.

Tako se na tržištima očekuje da bi do septembra kamate mogle biti povećane za 0,50 postotnih bodova.

Trenutno je ključna depozitna stopa središnje banke na minus 0,5 posto, dok je glavna stopa refinanciranja na nuli. Daljnji porast stope ovisit će o izgledima inflacije, poručila je Lagarde, upozoravajući da se “tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti unaprijed”.

Zahvaljujući tim najavama, evropska je valuta, koja je mjesecima bila pod pritiskom zbog ruske invazije na Ukrajinu i zaostajanja ECB-a u zaoštravanju monetarne politike, prošle sedmice znatno ojačala. (Hina)