Subota, 27. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Evropska komisija traži da EU pređe na ‘režim ratne ekonomije’

Preuzmite sliku

Evropska komisija u utorak će predložiti načine da Evropska unija pojača svoju namjensku industriju kako bi mogla da pređe na „režim ratne ekonomije“ kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Thierry Breton, evropski komesar za industriju, iznijet će prijedloge za ohrabrivanje zemalja EU da zajednički kupuju više oružja od evropskih kompanija i kako bi se tim firmama pomoglo u povećanju proizvodnih kapaciteta, tvrde zvaničnici EU.

– Moramo promijeniti paradigmu i preći u režim ratne ekonomije. To također znači da evropska namjenska industrija mora preuzeti više rizika, uz našu podršku – kazao je Breton, predstavljajući paket.

Breton, bivši izvršni direktor francuske tehnološke kompanije, također je rekao da mogućnost još jednog američkog predsjedničkog mandata za Donalda Trumpa – koji je doveo u pitanje opredijeljenost Washingtona prema NATO-u – znači da Evropa mora učiniti više da zaštiti sebe.

– U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine – kazao je Breton.

Ruski rat u Ukrajini podstaknuo je brojne evropske zemlje da povećaju izdatke za vojsku.

Zvaničnici EU tvrde, međutim, da su isključivo nacionalni napori manje efikasni i žele da tijela EU igraju veću ulogu u vojnoj industrijskoj politici.

Analitičari kažu da je rat jasno pokazao da je evropska industrija loše pripremljena za neke velike izazove, kao što je iznenadni porast potražnje za velikim količinama artiljerijske municije.

Bretonovi prijedlozi uključuju stvaranje evropske verzije američke sheme prodaje stranih vojnih sredstava, prema kojoj Sjedinjene Države pomažu drugim vladama da kupuju od američkih kompanija za oružje.

Drugi prijedlog omogućio bi EU da prisili evropske kompanije za proizvodnju oružja da daju prioritet evropskim narudžbama u vremenima krize.

Kako bi postali stvarnost, prijedlozi će trebati odobrenje od 27 nacionalnih vlada EU – koje često oklijevaju da ustupe vlast u vojnim pitanjima.

Evropski parlament saopćio je da će pomno proučavati NATO, koji je naveo da pozdravlja napore EU da pomogne evropskoj odbrani, ali je upozorio da se oni ne smiju duplirati ili biti u sukobu s radom transatlantske alijanse.

Očekuje se da će Bretonov paket uključiti oko 1,5 milijardi eura svježeg novca do kraja 2027. – skromna suma u svijetu velikih vojnih nabavki.

Zvaničnici, međutim, kažu da će paket stvoriti pravni okvir koji bi omogućio mnogo veću koordiniranu potrošnju u godinama koje dolaze, ako EU bude spremna da poveća ulaganja.

Breton je zatražio poseban fond EU od 100 milijardi eura za vojne projekte.

Zvaničnici komisije kažu kako žele da Kijev učestvuje u predloženim novim šemama za jačanje kapaciteta zajedničke nabavke i proizvodnje, iako Ukrajina nije dio EU.

– Naša misija ovdje je da tretiramo Ukrajinu kao skoro ravnopravnu državu članicu – izjavio je jedan zvaničnik, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman prije objave paketa.

Dogovaranje o prijedlozima će potrajati, posebno jer će u junu biti izabran novi Evropski parlament, nakon čega će uslijediti imenovanje nove Evropske komisije.

Neslaganja unutar sadašnje komisije daju naslutiti neke od predstojećih borbi za vlast.

Dok je predsjednica komisije Ursula von der Leyen kazala da će uspostaviti mjesto povjerenice za odbranu ako odradi drugi mandat, Breton tvrdi da nema potrebe za takvom ulogom.

– Ako je to pitanje komesara za namjensku industriju, čini mi se da ga već imamo – kazao je on, prenosi Reuters.​

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,