Petak, 19. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Sve više ljudi odbacuje avokado, a evo i zašto

Preuzmite sliku

Avokado je posljednjih nekoliko godina pravi hit u svijetu – iako je ovo tropsko voće iz prašuma Srednje i Južne Amerike već stoljećima dio tamošnjih kuhinja, tek je u ovoj deceniji postalo popularno širom svijeta, no čini se kako mu popularnost sve više pada, piše Index.hr.

Naime, sve više svjetskih restorana traži alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga napušta u potpunosti.

Ogroman karbonski otisak

Razlog tome je što avokado ima ogroman karbonski otisak, za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan za lokalno stanovništvo u područjima u kojima se uzgaja.

Tomasina Majers, suvlasnica lanca meksičkih restorana Wahaca, 2021. godine predstavila je sos za koji smatra da je dobra alternativa popularnom gvakamoleu – vahakamole sos inspirisan zelenim gvakamoleom, napravljen od boba, zelenog čilija, limete i korijandera.

No, ovaj restoran nije jedini koji je smanjio korištenje avokada ili ga potpuno izbacio iz upotrebe.

U Torontu je meksički kuhar Aldo Kamarena predložio alternativu gvakamoleu napravljenu od paste od tikvica i sjemenki bundeve, šef Santijago Lastra uključio je sos u stilu gvakamolea napravljen od pistacije i fermentisanih ogrozda na jelovnik u svom meksičkom restoranu u Londonu, a irski ugostitelj Dž. P. Mekmahon razvio je alternativu gvakamoleu napravljenu od čičoka.

Je li avokado zaista toliko loš i, kako neki kažu, gori za okolinu od mesa i mliječnih proizvoda?

  • Proizvodnja i transport

    Avokado raste na drveću, a ta mu činjenica svakako ide u prilog. Naime, drveće hvata ugljendioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kisik, a njihovo korenje također pomaže u zaštiti tla od erozije.

    Drvo avokada potječe iz Meksika, gdje se većina avokada još uzgaja, ali se danas, osim u Meksiku, avokado uzgaja i širom sveta u tropskim i suptropskim klimama.

    Postojeće plantaže avokada, ako se njima dobro upravlja, nisu problematične. Međutim, budući da potražnja za avokadom raste, u nekim područjima nastaju problemi.

    Kada se zemlja raščisti kako bi se napravilo mjesta za stabla avokada ili se voda preusmjeri iz potoka i rijeka radi navodnjavanja, karbonski i vodeni otisak avokada raste.

    To ne znači nužno da je avokado loš, to jednostavno znači da njegova proizvodnja nije toliko održiva. Dok se to ne popravi, i dalje možemo povremeno uživati u avokadu, ali možda ga ne bi trebalo jesti svakodnevno kako bismo izbjegli tako visoku potražnju.

  • Što je gore za okolinu – proizvodnja avokada ili mesa

    Osim toga, stabla avokada traže više vode nego druga stabla – za uzgoj jednog avokada potrebno je 320 litara vode.

    No, u poređenju s mesom, avokado je ipak beskrajno bolji – za proizvodnju 150 grama junetine potrebno je 2.315 litara vode, za istu količinu svinjetine potrebno je 900 litara, a za piletinu 650 litara.

    Avokado se također često koristi kao zamjena za maslac, kao kremasti namaz ili u desertima, a da biste proizveli prosječnu količinu maslaca veličine avokada, potrebno vam je čak 833 litre vode.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,