Ako ste generalno pesimista, onda vam je poznato kako za nanosekundu potonete u najgori mogući scenario. Treba da putujete negdje, vi razmišljate šta ćete ako vam izgube prtljag ili ako se razbolite. Pozovu vas na večeru, vi već možete da osjetite neprijatnu tišinu ako razgovor negdje zapne… I tako redom.

Taj negativan pristup životu na prvi pogled djeluje kao sjajan odbrambeni mehanizam: ako nemate prevelika očekivanja, nećete se previše razočarati ako ne ispadne sve kako treba. Ali nova istraživanja pokazala su da ipak ima više razloga da to pokušate da promijenite.

Optimisti generalno bolje prolaze u životu, bolje se snalaze u školi, na poslu, u vezama. Rjeđe pate od depresivnih epizoda, generalno bolje zarađuju i njihovi brakovi su češće ono što podrazumijevamo pod “srećnim brakom”. Osim toga, boljeg su zdravlja, rjeđe pate od demencije u starosti, a i žive duže, pokazala je višegodišnja norveška studija.

Ali, dobra stvar je što pogled na svijet i pristup životu nisu baš tako “zacrtani” i nepromjenljivi. Evo šta možete da uradite da rastjerate te “kišne oblake” kojima ste skloni.

Nemojte se truditi da budete srećni. U jednom od istraživanja na ovu temu sproveden je eksperiment tokom kojeg je ispitanicima puštana klasična muzika. Jednoj grupi rečeno je da bi muzika trebalo da im popravi raspoloženje, dok je druga grupa trebalo samo da uživa u muzici. Pogađate ko se na kraju bolje osjećao? Grupa koja se samo opustila i slušala djela.

Da bismo bili srećniji, moramo dakle da prestanemo da se opterećujemo time. Stvar je u tome što kad se potpuno prepustimo nečemu što radimo, slušanju muzike u ovom slučaju, više nemamo vremena da se udubljujemo u negativnu stranu svega.

Kako ovo da primijenite na svakodnevni život? Tako što svako od nas može da pronađe nešto što će mu promijeniti fokus kad osjetimo da nas obuzimaju mračne misli. Ako ste u kancelariji, pozovite najbolju drugaricu na dva minuta, ako ste kod kuće – pustite sebi muziku koju volite ili temeljno oribajte kupatilo, šta god da će vas više zaokupiti.

Zamislite da je smak svijeta. Ako ste generalno pesimistični, skloni ste i scenarijima “katastrofe”, pa se običan kašalj pretvara u “upalu pluća” za tren oka, sitna greška na poslu i već se vidite na ulici… Rješenje može biti tjeranje stvari do apsurda. Nemojte samo da se zamislite na birou za zapošljavanje, zamislite se kako živite ispod mosta i lovite vjeverice da biste se prehranili. Uviđate poentu? To je ipak malo vjerovatno. Ovakav pristup omogućava vam da jasno sagledate da vi upravljate svojim životom i da imate kontrolu, i nad svojim mislima i nad situacijom, a osjećaj kontrole staje na put pesimizmu prilično efikasno.

Svalite “krivicu” na nekog drugog. Ako gubite u sportu, to nije uvijek zato što ste vi beznadežno loši, najčešće je to zato što je ovaj drugi – bolji. Ali, prihvatanje činjenice da će uvijek postojati neko ko će određene stvari raditi bolje nego vi je odraz zrelosti. I optimistične prirode. Pokušajte dakle da prestanete da optužujete sebe za sve i prihvatite činjenicu da u životu neće uvijek sve ići kako biste vi željeli. To je prvi korak ka vedrijem pogledu na svijet. Kad uhvatite sebe da se prepuštate pesimizmu, promijenite perspektivu – pokušajte da sagledate problem na način koji će vam omogućiti da vidite da nije uvijek i sve samo vaša krivica, piše Mondo.rs.

Pokušajte. I onda pokušajte ponovo.

Kako na kraju optimisti imaju toliko stvari zbog kojih se raduju? Tako što dugo nakon što pesimisti dignu ruke i odu da mrače nastave da pokušavaju da riješe problem.

Šta možete da uradite? Najbrži način da to postignete je da počnete da se ponašate upravo tako – optimistično. Kako? Tako što ćete, za početak, folirati sami sebe. Iako zvuči čudno, taj mehanizam zapravo je prilično efikasan. U početku ćete morati da se trudite, i da ulažete priličan napor u to, ali vremenom ćete to prihvatiti kao prirodno stanje.

U jednom istraživanju sprovedenom na Vejk forest univerzitetu psiholozi su od grupe od 50 studenata tražili da se ponašaju kao ekstroverti u zajedničkoj diskusiji u trajanju od 50 minuta, čal i ako je njihova priroda potpuno drugačija. Što su asertivniji i energičniji studenti bili, to su bili – srećniji. Ono što je najbolje je što promjene u ponašanju ovog tipa ne zahtijevaju naročitu vjeru u uspjeh. Kao što će vam antibiotik pomoći ako imate bakterijsku infekciju bilo da vjerujete u antibiotike ili ne, tako će i usvajanje pozitivnog stava dati rezultate.

I, evo šta još možete da pokušate. Zapisujte dobre stvari. Svakog dana, pokušajte da zabilježite tri stvari koje su vas obradovale ili učinile ponosnim. Ali, zapišite i šta mislite da je dovelo do takvog pozitivnog razvoja događaja. Kad počnete da mračite, samo bacite pogled na taj spisak. (Tuzlanski.ba)