Državljanstva BiH u prošloj godini odreklo se 4. 430 građana, čime se u budžet institucija BiH slilo oko tri miliona KM – potvrđeno je BN televiziji u Ministarstvu civilnih poslova BiH. To je ciničan odnos političkih struktura vlasti u BiH koje profitiraju i na račun masovnog odlaska ljudi sa ovih prostora – ocjenjuju politički analitičari.

U protekle 22 godine državljanstva BiH odreklo se oko 80.000 ljudi. Taj odlazak svojih građana država je “debelo” naplatila. Taksa koja se plaća za odricanje od državljanstva ubraja se u budžetski prihod na nivou države.

”73.478 građana ispisalo se iz državljanstva BiH, a za taj proces država je naplatila 40 miliona, jer 800 maraka košta taksa da se ispišete iz državljanstva”, kaže Merhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju oni koji se državljanstva odriču u korist svih država svijeta, osim država bivše SFRJ. Tada se plaća taksa u iznosu od 200 KM. Međutim, ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, tada se plaća i konzularna taksa, pa odricanje državljansta košta i oko 1 000 KM. Prošla godina je bila rekordna po ubiranju prihoda.

”Po osnovu takse u sjedištu Ministarstva civilnih poslova u Sarajevu prikupljeno je skoro milion i po KM, a nemamo podatke koliko je prikupljeno u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ali vjerovatno približno ovoj cifri”, kaže pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Milan Zjajić.

Do 2004. godine taksa za odricanje državljanstva BiH iznosila je čak 1.700 KM – podsjećaju u resornom Ministarstvu i obrazlažu računicu.

Logično je da se stavka uvodi, da bi se nadoknadili troškovi. U ovom postupku ima dosta troškova, omoti predmeta, koverte, rješenje se donosi u 6 do 10 primjeraka. + 4,55 Troškovi obuhvataju i troškove električne energije, grijanja, čišćenja prostorija i slično, ističe Zjajić.

Međutim, to što građani, i pored savremenije elektronske komunikacije, imaju ogromne troškove za kojekakvu papirologiju, te iz svog džepa plaćaju da državnim službenicima na radnom mjestu bude udobno, čisto i toplo, na neki način može imati pozitivan efekat na trend odlaska.

”Pa nije rijedak slučaj da se takse koriste i kao neko destimulativno sredstvo za osobe koja hoće da ostvare neka svoja prava”, dodaje Zjajić.

Odnos struktura vlasti u BiH prema građanima veoma je ciničan. Na neki način počeli su profitirati iz činjenice da ljudi masovno napuštaju ovaj prostor. Umjesto da se rade strategije da se ljudi zadrže ovdje, oni se hvale činjenicom da bi možda tih 800 KM takse, koja se plaća u slučaju odricanja državljanstva, “mogla uticati na neke od ljudi da ostanu ovdje”, ističe politički analitičar Tanja Topić.

Vlast je izgubila kompas i ignoriše problem odlaska sa ovih prostora. Država gubi mlade, obrazovane snage bez vizije ko će ostati, kako živjeti, raditi i graditi društvo u kome će buduće generacije odrastati bez želje da napuštaju rodnu grudu i svoje mjesto traže pod nekim dalekim suncem.