Srijeda, 19. Januara 2022.
Tuzlanski.ba logo

Vinko kardinal Puljić: Korona natjerala čovjeka da prepozna svoju djecu u kući, da prepozna svoju ženu, da ljudi postanu bliži jedni drugima

Preuzmite sliku

Advent, odnosno period dočašća je vrijeme u kojem čovjek treba da pripravi svoje srce, ispuni ga Božijom ljubavlju i na taj način dočeka Božić, jer, se taj jedan od najvećih kršćanskih bladgana ne može doživjeti ako se u srcu nosi mržnja, ogorčenje i sebičnost, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Vinko kardinal Puljić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit i i predsjednik Biskupske konferencije BiH.

U rezidenciji kardinala Puljića gori prva, od ukupno četiri svijeće kojom se označava početak Adventa i iščekivanje Božića.

“Advent ima i naš domaći izraz, a to je došašće. Samo po sebi govori da neko dolazi. Da dolazi rođenje Isusa Krista. I kao što se čovjek čovjeku raduje i sprema gostu da ga nekako udomi što bolje, tako i vjernik – kršćanin, iščekujući tu svetkovinu rođenja Isusa Krista. Potrebno je pripraviti, ne samo kuću. Na poseban način treba pripraviti srce, ljudsko srce. Jer, Božić je zapravo očitovana Božija ljubav. Ne može se Božić doživjeti ako se u srcu nosi mržnja, ako se nosi ogorčenje, ako se nosi sebičnost. Zapravo Božić se doživljava u srcu koje pokušava živjeti iz ljubavi. Jer, to je Božija ljubav očitovana”, istakao je kardinal Puljić.

Naveo je da se tako i Božić može slaviti upravo usvajajući taj zakon ljubavi. Zato su, kaže kardinal Puljić, oni kao biskupi, koadjutor mons. Tomo Vukšić i on, uputili vjernicima pozive da u ovo vrijeme došašća, ne samo upale svijeću.

“Ona, svijeća, simbolizira da sve ono što je mračno, tamno, da odgonimo. Zapravo kako su u Adventu četiri nedjelje, sveti sveci označavaju te četiri nedjelje. Svake nedjelje je novo paljenje. Time zapravo označavamo da treba biti sve svjetlije u srcu. Tamo gdje je grijeh, tamo je tama. Pozvali smo da ovo došašće proživimo na poseban način. I to kroz tri nastojanja. Prvo je tradicija u nas ovdje u Bosni i Hercegovini, a i u drugim krajevima da se slave zornice. To su mise ujutro kada svanjiva. Njihova simbolika, može se reći, da je Božić zapravo novo svjetlo. Zapravo, izlaženje iz onog ljudskog tamnoga u novo svjetlo. I zato ljudi rado vole slaviti te mise u jutarnjim satima, kada na neki način žele i vanjski doživjeti to buđenje svjetla”, naveo je kardinal Puljić.

– Zaraza je ispit za čovječanstvo –

Drugi način za kršćane – katolike, koji je posebno važan u vrijeme došašća, naveo je, je vrijeme osobne ispovijedi.

“To znači okajati svoje grijehe i dobiti oproštenje. Tako da zapravo ko god može ispovijediti se, tada se obavezno ispovijedi kao priprava svoje osobne kuće, duše, srca da se tu dogodi Božić. A, osim toga, treba naglasiti, nema Božića bez ljubavi. Bog je tu očitovao svoju ljubav. I na neki način čovjek je pozvan da tu ljubav zrači. Zato je poziv da jedni drugima praštamo, stvaramo pomirenje, prihvaćanje i poštivanje. Također, osim toga, da zapravo s posebnom ozračju ljubavi se pokaže u obitelji. Jer, ljudi živeći svaki dan, koji puta i dolazi nerazumijevanje. A, razumijevanje je upravo pred Božić divna prilika da čovjek premosti ono nerazumijevanje, ali i da ta ljubav zrači izvan kuće. Da se to pokaže sa svojim susjedima, sa onima sa kojima dijeli svakidašnjicu. Tada je zapravo Božić pravi Božić. Ako ta ljubav pobijedi svaku mržnju, svaku osvetu, svaku gorčinu, svaku sebičnost. To je vrijeme došašća koje ima svoje razne tradicije. Međutim, nama je važniji ovaj duhovni sadržaj. A, tradicija samo treba podržati taj duhovni sadržaj”, istakao je kardinal Puljić.

  • Govorio je i o tome kako se adekvatno pripremati za Božić u vrijeme izazova pandemije, koja traje i drugu godinu, odnosno drugi Božić se dočekuje u vanrednim okolnostima.

    “Zapravo sve su to ljudi proživljavali. I doživljavali. Treba računati s Bogom. Bog je gospodar povijesti i osobne i cijeloga čovječanstva. Istina, mnoge stvari Bog prepusti. Jer je čovjek koji puta nevjeran. Pa Bog pripusti da čovjek u svojoj slobodi napravi i glupost. Tako na svoj način i ova zaraza koja je jedan ispit čovječnosti, ova zaraza koja je zahvatila čovječanstvo, čovjek mora shvatiti – valja se s njom nositi. Mi nemamo drugoga načina osim da znanost poslušamo. Znanost koja je pronašla to cjepivo protiv zaraze. I ako se želimo boriti, nemamo drugog načina osim da zapravo prihvatimo cijepljenje. I čuvamo jedni druge od te zaraze. I da shvatimo da ondje gdje smo nemoćni ne treba bahatost pokazivati. A, mi smo pred tim malim, da tako kažem, sitnim hajvančićem virusom nemoćni u svojoj moći, tako da moramo poštivati zakon prirode, zakon koji znanost otkriva tim cjepivom kako se boriti. A onda, koliko god je to negativna stvarnost bila za društvo, jer mnogo ljudi je ostalo bez razvoja privrede i drugog, mnoge su blokade nastale, ima tu nešto što čovjeka uči da je čovjek zaboravio da ima obitelj, da se dao izvan obitelji”, istakao je kardinal Puljić.

    Sada je, kaže Puljić, jednostavno korona natjerala čovjeka da prepozna svoju djecu u kući, da prepozna svoju ženu, da ljudi postanu bliži jedni drugima i da budu socijalni.

    “Tako da, koliko god korona je negativna u smislu društvenog života, ona je za mnoge stvari jedan lakmusov papir, odnosno provjera do kojih vrijednosti držimo”, naveo je kardinal Puljić.

    – Ujediniti se u molitvi Bogu za mir –

    Kako je donesena odluka o otkazivanju proslave Nove godine u Sarajevu, kardinal je govorio i kako se treba ponašati pred predstojeće praznike, Božić i Novu godinu, i mogu li se ti blagdani adekvatno proslaviti bez masovnih okupljanja.

    “S tugom moram reći da nas je sve manje. I teško ćemo moći imati masovno okupljanje za Božić. Pogotovo ovi koji su vani, u inozemstvu, teško će doći za Božić. Neki će doći, ali mnogi neće. I to je tužno. Međutim, sam doživljaj vjere, molitve, to će se moći doživjeti i u oblicima raznih misa po župama i u obiteljima. Međutim, razni dočeci Nove godine, možda će i to natjerati ljude da u obiteljima slave. Da dožive prijateljsko druženje. Koliko je to vanjsko istinski važno? Vjerovatno, u ovim situacijama ja bih možda čak rekao, pragmatično. Manje se troši kada je vanjska proslava, nego kada se slavi unutarnje. No, to je koji puta stavljanje naglaska na taj element potrošačkog mentaliteta. Ja bih stavio naglasak više na potrebu jedan drugoga. Trebamo jedan drugoga onda kada smo u potrebi, radi solidarnosti, da dijelimo zajedništvo. Sada je jasno da društvo mora podnijeti i svoju odgovornost, pogotovo oni koji su imenovani za to, da u društveno-političkom životu stvaraju uvjete kako društvo mora živjeti. Mi tu ne možemo puno utjecati. To prepuštamo ljudima koji su odgovorni i koji imaju struku, znanost. Međutim, mi ćemo, kao Crkva, ostati otvoreni”, rekao je kardinal Puljić.

    Crkve će, kaže, biti otvorene da ljudi, poštujući sve te propise čuvanja jedni drugih, ipak mogu sudjelovati, pomoliti se, slaviti, a onda, što je najvažnije, da to ponesu u svoje obitelji. I to, bilo da se radi o slavlju Božića, bilo da se radi o slavlju Nove godine.

    “Nova godina je međutim, više jedan vanjski život, koji mi posebno, taj dan, Katolička crkva obilježava kao dan molitve za mir u svijetu. Možda je baš u ovom trenutku jedan važan momenat da svi mi, bez obzira na koji način Boga molimo, da se ujedimo u molitvi za mir. Prvo da čovjek bude miran u sebi. Da naše obitelji budu mirne. A onda, da i ova uzavrela klima u svijetu shvati da nam je mir potreban. Nema napretka bez jednog stabilnog mira, bez uvažavanja različitosti i suradnje međusobne”, rekao je kardinal Puljić.

    U razgovoru za Anadolu Agency, govorio je i o borbi sa koronavirusom, te da li je to na njega ostavilo i kakve posljedice, te o važnosti vakcinisanja.

    “Ja sam prebolio zajedno sa svojim suradnikom vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom mons. Tomom Vukšićem koronavirus. Odležali smo tjedan dana u Općoj bolnici u Sarajevu. Zahvaljujem medicinskom osoblju. Odajem priznanje i divljenje njihovoj strpljivosti u tom služenju. Posljedice su ostale. Nije kod svih jednako. Ali, najozbiljnije treba računati da posljedice ostaju. Ja više nisam onaj koji sam bio prije korone. Itekako nosim posljedice. I fizičke, pa čak i psihičke. Tako da, zapravo, ozbiljno treba shvatiti bolest. Jasno da ja nisam čovjek od medicinske struke. Ja sam čovjek koji je pozvan propovijedati i naviještati. Međutim, moramo poštivati nadležnost svoju. Tako da mi u Crkvi, počevši od samoga pape Franje i uputa iz Rima, svi smo zauzeli stav – poštivati znanost i to što nam znanost nudi prihvatiti, a to je cjepivo, i time se poslužiti. Jer, u ovome trenutku nemamo boljeg načina borbe protiv ove zaraze. Kako će to provesti društveno-političke strukture koje stvaraju pomalo napetosti, u to ja ne bih ulazio”, navodi kardinal Puljić.

    Međutim, u Crkva je, navodi, zauzela jasan stav.

    “Jasno, da se razumijemo, u Crkvi, koliko god je ona monarhična, više ima demokracije nego u politici. Tako da, zapravo, mi nemamo zatvora, da neko ko je neposlušan, da ga strpamo u zatvor. Možemo ga samo uvjeravati. Tako da ima u Crkvi i onih koji mimo hora pjevaju. Međutim, papa Franjo je itekako jasan stav dao. Mi smo biskupi zauzeli jasan stav. Većina smo se cijepili radi toga da možemo komunicirati s javnošću, da možemo putovati i poštujemo ta dostignuća znanosti. Kada se nađe jedan uspješniji način borbe protiv zaraze, onda ćemo prihvatiti i to. Tako da, zapravo, smatramo da za sada nemamo drugoga načina borbe protiv koronavirusa osim cijepljenja”, naglasio je kardinal Puljić.

    – O odlascima ljudi iz BiH –

    Kardinal je govorio i o odlasku, ne samo pojedinaca već čitavih porodica iz Bosne i Hercegovine, te o tome da li je posljednji čas da se učini nešto kako bi se to spriječilo.

    “To je vrlo složeno pitanje. To pitanje zadire u društveno-političku situaciju. Crkva pokušava organizirati život i kroz školstvo i kroz Caritas i kroz pojedina okupljanja. Međutim, sigurno odlaženje iz BiH nastaje na temelju nesigurnosti. Ljudima je dodijala ta javna nesigurnost. Mnogi iako imaju i posao, imaju i kuće, odlaze. S tugom moram reći da nema onih koji osjećaju odgovornost za to. Tako da, zapravo, trebalo bi pokušati stvarati javnost takvu da svaki čovjek može biti na svom ognjištu i siguran i da vidi budućnost. To očekujemo od onih koji imaju moć i vlast, da na tome rade”, naglasio je Puljić.

    Predstavio je i ono na čemu će se u narednom periodu raditi u Vrhbosnaskoj nadbiskupiji.

    “U biti, u cijeloj našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji jedan od glavnih projekata je provedba Sinode. Mi smo osam-devet godina pripravljali se za Sinodu. Upravo smo je završili. I 8. prosinca (decembra) će biti završetak tog rada. Onda nam predstoji provedba Sinode, toga što smo radili i što smo zaključili u dokumentu. To sada, taj dokument, treba pretvoriti u zakonsku formu koja će biti programski život Crkve. Mi smo se uključili prije nego što je papa Franjo pozvao cijelu Crkvu da idemo jednim sinodalnim putem. Često puta, kada se čuje riječ Sinoda, ne razumije se. Ona zapravo u jednom slobodnom prevodu znači ‘ići zajedno’. Da ne budemo samo vertikala nego i horizontala. I u tom duhu će vjerovatno biti sljedeći programi. A, uz pastoralne programe koje imamo, imamo i pojedine gradnje”, naveo je kardinal Puljić.

    Jedna od njih je, kazao je, i Crkva na spomen Drinskih mučenica u Goraždu. tamo je do Drugog svjetskog rata bila župna crkva. Kako se poslije Drugog svjetskog rata mijenjala ukupna situacija i vlasništvo, nije bilo obnove.

    “Napokon je gradska vlast u Goraždu dala lokaciju i dozvolu i župnik sada gradi tu crkvu. Na sam dan mučenja 15. prosinca imat ćemo svetu misu na Banjskom brijegu, a 12. prosinca u Goraždu ćemo slaviti svetu misu na spomen Drinskih mučenica. Jasno da mi imamo još neke projekte koji su nam jako važni. Sigurno naša Bogoslovija, koja je u središtu grada Sarajeva, ona od rata nije obnovljena. Nosi tragove bombardiranja, odnosno granatiranja. Pa, evo vidjet ćemo hoćemo li imati od društveno-političkih struktura razumijevanje da nas podupru da upravo fasadom uljepšamo grad Sarajevo. To nam je jedan od projekata koji ćemo raditi. Tu je i projekat u Travniku gdje imamo gimnaziju i sjemeništa. I ono je zgrada koja vapi za obnovom. Na poseban način imamo i jedan višenamjenski objekat kod Gromiljaka (Kiseljak), gdje Caritas radi, da možemo zbrinuti stare i nemoćne u tom domu. Imamo nekoliko većih projekata, a imamo one redovne projekte koje Crkva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji provodi, a tu je Caritas, Katolički tjednik…”, poručio je kardinal Puljić.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje