Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) izražava žaljenje, ali i duboku zabrinutost podizanjem još jednog spomenika ratnom zločincu i komandantu Kraljevske vojske u otadžbini, generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću, čiji će spomenik danas biti postavljen u Ravnogorskom parku u Bileći.

Draža Mihailović je 2015. godine pri Višem sudu u Beogradu rehabilitovan, ali ga sud nije oslobodio zločina zbog kojih je Mihailović 1946. godine osuđen i strijeljan.

UDIK je u prethodnom periodu upozoravao javnost u BiH, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativizovanje, ali i drugačija interpretacija istorije iz Drugog svjetskog rata.

– Ovo nije prvi spomenik Draži Mihaloviću u BiH. Spomenici ovom zločincu se nalaze širom bh. entiteta Republika Srpska, ali i u Brčko distriktu BiH. Spomenik Mihailoviću se nalazi na pravoslavnom groblju u Brčkom, spomen-česma u Bijeljini, spomen-kompleks u Urduljama kod Višegrada, te spomen-ploča na planini Ozren. Takođe, veliki broj ulica u gradovima u Republici Srpskoj nose imena po Mihailoviću i do danas vlast u tom entitetu ne pokazuje ni volju ni želju za promjenom postojećeg stanja – ističu u UDIK-u.

Koordinator UDIK-a, Edvin Kanka Ćudić, smatra da je problem Mihailovića i u tome što su pod simbolima četništva i Draže Mihailovića ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom BiH, tako da kada govorimo o Mihailoviću treba naglasiti da ne govorimo samo o Drugom svjetskom ratu, nego i posljednjem ratu protiv BiH u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba.

Ćudić ističe da Mihailović nije bio nikakav junak, nego da su Mihailovićeve žrtve u Drugom svjetskom ratu bile i osobe srpske nacionalnosti.

– Takav je slučaj zločin u selu Vranić kod Beograda u kojem su 1943. godine na Svetog Nikolu četničke jedinice izvršile masakr nad 67 civila iz 14 kuća, čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima – ističe koodinator UDIK-a.

Iz tog razloga, UDIK apeluje na javnost u BiH da ne prihvataju političke igre koje imaju za cilj podjelu javnosti te drugačiju historiju koja slavi ovog čovjeka, koji nikome ne može i ne smije biti ponos. (Tuzlanski.ba)