Srijeda, 12. Maja 2021.
Tuzlanski.ba logo

U Memorijalnom centru iznenađeni pojedinim reakcijama na Transkripte genocida

Preuzmite sliku

Transkripti genocida koje je jučer objavio Memorijalni centar Potočari samo je još jedna tema u nizu o kojoj tročlano Predsjedništvo, ali i drugi političari u Bosni i Hercegovini imaju podijeljena mišljenja.

Neke reakcije iznenadile su i upravu Memorijalnog centra iz kojeg smatraju da dolaze od onih koji zapravo nisu do kraja iščitali Transkripte genocida.

Objavljujući zapise i transkrpite sa 57 redovnih i tri vanredne sjednice tadašnje Skupštine srpskog naroda, odnosno današnje Narodne skupštine RS-a, Memorijalni centar Potočari je, dokazne materijale koji su do sada korišteni isključivo u pravosudnim procesima i za utvrđivanje individualne krivične odgovornosti, učinio dostupnoj široj i akademskoj javnosti.

“Svaki aspekt te politike koja je imala genocidne posljedice detaljno raspravio unutar te institucije, o svemu se glasalo. Radovan Karadžić je sve što može da, kolokvijalno kažem, proširi fakturu, odnosno odgovornost, da ima podršku Skupštine u svemu što radi”, ističe Emir Suljagić, Memorijalni centar Potočari.

Da je rat u BiH pripreman dugo i da nije posljedica referenduma, smatra historičar Husnija Kamberović.

“Postoji toliko informacija koje pokazuju koliko su SDS i Karadžić bili spremni na tu ratnu opciju kako bi onemogućili put BiH ka nezavisnosti. Posljedica referenduma nije rat. Rat je došao kao neki izraz onoga što su Karadžić i njegovi prije toga praktično dugo pripremali”, ocjenjuje Kamberović.

Transkripti genocida, smatra analitičar Adnan Huskić, ne mogu dodatno zakomplicirati regionalne odnose jer političari i narodi na Zapadnom Balkanu imaju različite i nepomirljive naracije 90-ih godina.

“To što imamo sada su fakte o kojima će vjerovatno, možda buduće generacije, moći hladne glave razmišljati. Mi u ovom momentu trebamo da učinimo od naših života i ovoga što trenutno imamo nešto bolje. Ja mislim da u tom smislu ne trebamo povezivati stvari oko kojih se ne slažemo, ali to ne znači da u drugim aktima ne možemo sarađivati”, zaključuje Huskić.

Transkripti su izazvali veliku pažnju medija u regionu, čiji su naslovi šokirali tamošnju javnost uprkos činjenici da su i ranije prezentovani kao dokazni materijali jer su prvi put predstavljeni u cjelosti.

“Onoliko koliko je bilo potrebno da se u jednom slučaju pokaže krivična odgovornost Momčila Krajišnika, u drugom Radovana Karadžića, u trećem Ratka Mladića, ali nikada nisu u cjelosti, dakle u cjelini posmatrani kao jedan dokument koji svjedoči o historiji jedne zemlje u ovom slučaju BiH”, navodi Suljagić.

Transkripti bi u budućnosti trebali služiti mladim generacijama za historijsku, sociološku, politološku i pravnu analizu i karakter genocida u Srebrenici. (N1)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje