Povećanje korištenja antidepresiva i anksiolitika u našoj zemlji posljedica je loše ekonomske i političke situacije, ali i ratova u svijetu

Građani Bosne i Hercegovine u 2022. godini na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili su oko 22,2 miliona maraka. No, ono što najviše zabrinjava jeste osjetan porast korištenja antidepresiva, naročito u posljednjih pet godina. Tako je primjerice u 2017. na antidepresive potrošeno 8.677.413 KM.

Gubitak nade 

U 2022. godini iz grupe antidepresiva finansijski su najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin, koji se uglavnom koriste za liječenje velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja. Kada su u pitanju anksiolitici, na njih je u 2022. potrošeno gotovo 10,9 miliona maraka, a riječ je o lijekovima čija je osnovna primjena u vezi s terapijom anksioznosti. Iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem, piše Oslobođenje.

Vezano | U godinu dana građani BiH na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili 22,2 miliona KM 

Anksiolitici i antidepresivi najviše se prodaju u razvijenim zemljama svijeta

“To je posljedica gubitka nade i vjere u bolje sutra”, priča neuropsihijatar dr. Omer Ćemalović, koji ističe da je najčešći uzrok propisivanja antidepresiva posljedica društvenih okolnosti koja je osobu dovela do stanja u kojoj joj treba stručna pomoć.

“Mladi nemaju perspektivu, gubi im se tračak svjetlosti na kraju tunela. Pogledajmo vlast, i novu i staru, i sve će vam se samo kazati. Izjave mržnje, prijetnje, vrijeđanje, ponižavanje… Od nekih ljudi koji se nalaze na položajima, od kojih se to najmanje očekuje, dolazi to što jako utječe na mentalno zdravlje ljudi. Zbog tih pojedinaca, koji gaze druge kako bi njima bilo dobro, ovima drugima je loše. E zbog takvih koji se čine kao ludi, a ustvari su samo bezobrazni – ispaštaju ovi normalni”, tvrdi dr. Ćemalović.

Građani u našoj zemlji žive pod konstantnim stresom, prvenstveno zbog loše ekonomske situacije, a na stres utječe i loša politička, odnosno sigurnosna situacija. Još živimo posljedice rata devedesetih godina, veliki broj ljudi živi sa ratnim traumama koje se liječe medikamentima. Također, na veoma loš način utječu i sukobi u svijetu poput rata u Ukrajini i Pojasu Gaze, jer podsjećaju naše ljude na sve nedaće koje su preživjeli.

“Većina ljudi ima ozbiljne probleme sa osiguravanjem elementarnih uvjeta za egzistenciju. I to je nešto što je vrlo naporno i stresno. Smatram da je to glavni uzročnik koji na kraju dovodi do korištenja antidepresiva, odnosno anksiolitika”, tvrdi psiholog Marko Romić.

Tuga je i na sjeveru 

Ono što je zanimljivo je da su najveći potrošači antidepresiva najrazvijenije zemlje svijeta. Prema posljednjim podacima OECD-a, Island i dalje ima jednu od najviših razina upotrebe antidepresiva u svijetu – s prosječnom potrošnjom od 16 dnevnih doza na 100 stanovnika u 2021. Općenito, sjeverne zemlje su među najvećim potrošačima – Kanada i Švedska također pokazuju omjer veći od 10 doza na 100 stanovnika dnevno.

“Razvijene zemlje svijeta pred ljude koji tamo žive stavljaju visoke zahtjeve. I tamo su ljudi u stalnoj jurnjavi da osiguraju ono što misle da su njihove potrebe, međutim, razlika između njih i nas je u tome što mi ovdje imamo previše ljudi koji doslovno nemaju ni za kruh, a tamo je jurnjava hoće li stan biti milion ili manje. Ali, u suštini, to je jednako stresno kao i ovo što žive naši građani”, tvrdi Romić.