Subota, 20. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Transparentnost vlasništva nad medijima apsolutno neuređena oblast

Preuzmite sliku

Bosne i Hercegovina nema zakone koji reguliraju transparentnost vlasništva nad medijima i to je najveći problem kada se govori o toj tematici. Postoje čak i javni servisi koji nemaju impresum na svojim stranicama ili ga nemaju do kraja razrađenog.

Rečeno je to na Godišnjoj konferenciji o digitalnim pravima, koja je danas u Sarajevu organizirala Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Glavni i odgovorni urednik BIRN-a Semir Mujkić kazao je da nepostojanje zakona koji reguliraju transparentnost vlasništva nad medijima, predstavlja problem za građane, jer ne znaju tko stoji iza sadržaja.

  • – To polje je apsolutno neuređeno i zavisi od samoregulacije. Postoje i neki mediji koji su u top deset, koji upotrebljavaju princip samoregulacije na način da nema nikakvih informacija ko piše i objavljuje sadržaj – kazao je Mujkić.

    Istakao je da su danas predstavili monitoring medija, odnosno vlasnički lanac medija u Bosni i Hercegovini, koji je rađen već u 21. zemlji. Do sada je, dodao je, rađen u šest zemalja zapadnog Balkana te da je Bosna i Hercegovina prva koja predstavlja svoje rezultate.

    – BIRN kao regionalna organizacija je radio u regionu, na osnovu vrlo jasne metodologije, Global Media Registry-a, koja podrazumijeva prikupljanje podataka na jednom mjestu od 40 najslušanijih, najgledanijih, najpopularnijih medija u Bosni i Hercegovini i razmatranja šta od vlasništva je dostupno javno, zatim financijski pokazatelj, kao i mjerenje određenih indikatora kroz metodologiju da se vidi gdje se u tome nalazi BiH – kazao je Mujkić.

    Poručio je da se pitanja digitalnih prava tiču svakog aspekta javnog i privatnog života na internetu te da BIRN-ova konferencija predstavlja forum za diskusiju o tim vitalnim temama, koje nisu relevantne samo za medijske profesionalce i aktiviste ljudskih prava, već i za društvo u cjelini.

    Mujkić je kazao da su nalazi tih izvještaja i diskusije koje su voditi tokom konferencije ključni su za razumijevanje trenutnog stanja digitalnih prava u zemlji i regionu, akutnih izazova kao što su sigurnost na internetu, kao i širih implikacija na ljudska prava.

    Predstavnica Global Media Registry-a Nafisa Hasanova, koja je radila na istraživanju, kazala je da su ustanovili veliki nedostatak informacija o vlasništvu nad medijima, urednicima i novinarima koji rade u ovim medijima.

  • Na osnovu te studije, kazala je, osigurali su prilično opširne informacije i nedostatak za 2023. godinu.

    – Na temelju tih rezultata koji pokrivaju analizu sva tri medija, bit ćete u stanju vidjeti glavne nedostatke u pogledu tematike kojom se danas bavimo – zaključila je Hasanova.

    Kroz prezentacije i razgovore 15 govornika i panelista, učesnici su pokušali osvijetliti ključna pitanja u oblasti digitalnih prava na osnovu dvije publikacije: “Izvještaj o kršenjima digitalnih prava za 2022-2023. godinu” uz podatke o kršenjima digitalnih prava iz deset zemalja u kojima BIRN kontinuirano prati stanje digitalnih prava, kao i na osnovu istraživačkog rada „Mladi Bosne i Hercegovine online: I žrtve i počinioci kršenja digitalnih prava.”

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje