Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država je objavilo međunarodni izvještaj o vjerskim slobodama za 2023. godinu, a u kojem je i dio posvećen Bosni i Hercegovini.

Na samom početku izvještaja se navodi da ustavi Bosne i Hercegovine i entiteta Federacije BiH i Republike Srpske predviđaju slobodu vjerskog mišljenja i praktikovanja, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dozvoljavaju registrovane vjerske organizacije da rade slobodno, dok Brčko Distrikt slijedi državni zakon o vjerskim slobodama.

Ističe se da su u Ustavu zemlje sve pozicije u tročlanom Predsjedništvu i jednom domu parlamenta rezervisane za članove tri glavne etničke grupe, “konstitutivne narode” – Bošnjake, Hrvate i Srbe – “koji su pretežno muslimani, rimokatolici i Pravoslavci”.

“Jevreji i pripadnici drugih manjinskih grupa nisu u mogućnosti da služe na tim pozicijama. Ustav Federacije proglašava vjeru “vitalnim nacionalnim interesom” konstitutivnih naroda. Ustav RS utvrđuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao “Crkvu srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjeroispovijesti””, navodi se.

Dalje se navodi da je Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice u svom godišnjem izvještaju navela je “da je Vlada RS-a nastavila da koristi pravoslavne simbole i ikonografiju u javnim institucijama, uključujući u školama, te da mnoge škole i lokalne samouprave nastavljaju obilježavati vjerske praznike i krsne slave, pokazujući naklonost prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi”.

Također se navodi da su zvanični vjerski predstavnici muslimana u zemlji komentarisali su ono što smatraju “antimuslimanskom retorikom” koja dolazi predsjednika RS-a Milorada Dodika.

“U Predsjedništvu tokom godine nije bilo pomaka u zaključivanju sporazuma između države i Islamske zajednice sačinjenog 2015. godine. Lideri četiri tradicionalne vjerske zajednice nastavili su da navode da je nedostatak državnog zakona o restituciji, kako za vjerske zajednice tako i za privatne građane, ometao napore vjerskih zajednica da riješe potraživanja imovine oduzete pod komunističkom vlašću od 1946. do 1965. godine”, navodi se.

Spominju se navodi zvaničnika da vlada nije implementirala ključne odredbe zakona o vjeri kako je to propisano propisima o provedbi zakona o vjerskim slobodama 2019.

Ističe se da “vlada ponovo nije preduzela korake da slijedi presudu Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009. koji je preporučio zemlji da izmijeni svoj ustav kako bi se omogućilo pripadnicima manjinskih grupa, uključujući Jevreje i Rome, da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda, gornji dom nadržavnog parlamenta”.

Dalje se navodi da su se muslimanske, katoličke i srpske pravoslavne vjerske zajednice žalile na diskriminaciju u regijama u kojima te grupe čine vjerske manjine, “uključujući kroz selektivno sprovođenje njihovih prava u pogledu pristupa obrazovanju, unkluzije jezika, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i drugih socijalnih usluga”.

Dio izvještaja je također posvećen proslavi neustavnog praznika “Dana Republike Srpske” 9. januara. Navodi se da su uprkos presude Ustavnog suda iz 2015. zvaničnici ovog entiteta nastavili da organizuju zvanične svečanosti kako bi obilježili ovaj neustavni praznik.

U izvještaju se ističe da je Gradsko vijeće Mostara promijenilo nazive šest ulica u gradu koje su nosile imena pojedinaca koji su bili pripadnici Ustaša, “hrvatske fašističke, ultranacionalističke organizacije koja je bila udružena s nacistima” tokom Drugog svjetskog rata.

Prošle godine je Međureligijsko vijeće BiH zabilježilo četiri incidenta vjerske netrpeljivosti i mržnje prema vjerskim službenicima i vjernicima i osam slučajeva vandalizma na vjerskim objektima i grobljima. Iz Vijeća su naveli da je stvarni broj ovakvih vjerski motiviranih incidenata mnogo veći, ali da se članovi vjerskih grupa plaše da ih prijave.

U izvještaju se spominje i izvještavanje lokalnih medija o sluačaju vandalizma u džamiji i privatnim kućama u mjestu Šumanci u junu.

Međutim, navodi se da je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) prijavila veći broj incidental u 2022. godini, uključujući 23 incidenta usmjerena na muslimane, 17 na katolike, 16 na pravoslavne kršćane i jedan na Jevreje.

“Povećan broj incidenata u odnosu na 2021. godinu, koji su svi prijavljeni policiji, uključivao je vandalizam na vjerskim objektima, skrnavljenje groblja, prijetnje vjerskim vjernicima i službenicima, uključujući muslimankama zbog nošenja prepoznatljive odjeće, te ometanje vjerskih obreda. Neke vjerske službe su navodno nastavile da se koriste za podršku aktivnostima radikalnih pokreta, poput Ravnogorskog pokreta i njihovog godišnjeg okupljanja u Višegradu”, navodi se.

Spominje se incident kada su navijači fudbalskog kluba Crvena zvezda “proslavili 9. januara godišnjicu nezakonitog proglašenja Republike Srpske 1992. godine (protuustavna deklaracija koja nije međunarodno ili pravno priznata) uz lomaču na Višegradskom mostu Mehmeda paše Sokolovića, mjestu gdje su Srbi ubili mnoge Bošnjake Muslimane”.

Također se ističe da se 26. Januara prošle godine SPC povukla iz Međureligijskog vijeća, navodeći da to tijelo nije adekvatno osudilo etničke tenzije koje su se pojavile u to vrijeme.

Dalje se navode izvještaji lokalnih medija prema kojima je tokom utakmice u Zenici 2. novembra grupa od oko 200 navijača fudbalskog kluba Čelik držala je velike transparente “na kojima su antisemitski vrijeđali potpredsjednika mostarskog Hrvatskog sportskog kluba Zrinjski, Izraelca Amira Grossa Kabirija”.

“Službenici američke ambasade radili su sa zvaničnicima nacionalne vlade, kao i entitetskim i općinskim vlastima, kako bi promovirali poštovanje vjerske raznolikosti, vršili pritisak za jednak tretman vjerskih manjina i podsticali veću ulogu vjerskih zajednica u podsticanju pomirenja i međusobnog razumijevanja. Zvaničnici ambasade ponovili su zvaničnicima nacionalne vlade potrebu usvajanja zakona o restituciji i važnost sklapanja sporazuma sa Islamskom zajednicom i implementacije sporazuma sa SPC i Katoličkom crkvom”, navodi se.

U julu prošle godine su BiH posjetili američki Specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma, Ambasador za međunarodne vjerske slobode i Specijalni predstavnik za rasnu jednakost i pravdu, te su prisustvovali 28. godišnjoj komemoraciji genocida u Srebrenici 1995. godine 11. jula i sastali se sa liderima četiri glavne vjerske grupe u Sarajevu kako bi razgovarali o pitanjima saradnje, međureligijskog dijaloga i pomirenja.

U izvještaju se navodi da su u mjestu Rabrani kod Neuma lokalne vlasti dugo odbijale da dozvole proširenje džamije, te su je zapečatile nakon što su radovi obavljeni bez dozvole. Američki ambasador 26. aprila prošle godine zbog ovoga sastao sa gradonačelnikom Neuma i pozvao ga da poštuje prava Islamske vjerske zajednice.

Ističe se da su zvaničnici Ambasade održali sastanke i bili domaćini događaja sa predstavnicima islamske, pravoslavne, katoličke i jevrejske zajednice, te su na ovim događajima istakli važnost međureligijskog dijaloga i poštovanja vjerskih različitosti i pozvali vjerske zajednice da nastave sa naporima na pomirenju, suzbijanju nasilnog ekstremizma vezanog za vjeru, te osude netoleranciju i govor mržnje.