Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, ali ne i Bosni i Hercegovini.

To je sadržaj evropskog nacrta dokumenta, koji je procurio u javnost i koji će, kako se navodi, dočekati učesnike sutrašnjeg samita u Briselu. Kako je potvrđeno, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović prisustvovaće sastanku zemalja članica Zapadnog Balkana. Učešće su potvrdili i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije.

Prema nacrtu briselskog dokumenta, male su šanse da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Opet se nebrojeno puta do sada traži ispunjavanje 14 prioriteta koji su ključ za sticanje kandidatskog statusa. A od tih priorieta jedva smo dva ispunili. Predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džaferović, za holandske novine komentirao je sutrašnji samit te poručio da bi nuđenje statusa kandidata bio jasan signal proruskim snagama da je njihova politika izgubila uticaj u Bosni i Hercegvini.

“Potpuno sam svjestan da ne ispunjavamo većinu uslova koji su nam poslani. Ko će ispuniti te uslove? Ne proruske snage. Treba li kazniti cijelu državu što ne ide naprijed jer je u njima ključ zaustavljanja procesa unutar zemlje? Mislim da to nije fer. Na ovaj način EU šalje signal da ove snage uspijevaju sa svojom politikom u Bosni i Hercegovini. Ne treba se ponašati formalistički, već sagledati suštinu kandidatskog članstva.”

Sastanku su se odazvali predsjednik Srbije i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije. Kako su u zajedničkom saopštenju naveli, u Brisel putuju sa usaglašenim stavovima i principima. Naveli su i da će insistirati na dijalogu kao glavnom i jedinom ispravnom modelu za rješavanje otvorenih pitanja.

“Prisustvovaćemo sastanku Savjeta Evropske unije. Neće se mnogo čuti o nama, ali tražićemo da nas čuju o ideji Nove evropske političke zajednice koju podržavamo, o otvorenom Balkanu koji napreduje u duhu Evrope i Bugarskoj otmici koja uništava to”.

Ništa značajno zemlje Zapadnog Balkana, posebno Bosna i Hercegovina, ne mogu očekivati od sutrašnjeg samita, osim da Evropska unija pojača prisustvo na Zapadnom Balkanu i da još jednom naglasi tu evropsku perspektivu zemalja regije, jasni su stručnjaci.

“Puno toga nas čeka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, ali je bitno da se govori na ovu temu, da se BiH zajedno sa ostalim zemljama Zapadnog balkana drži skupa na tom putu, pa makar i kao pridruženi članovi”, kazao je Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH

Naglašavaju i da je jedino što bi Evropa mogla ponuditi zemljama Zapadnog Balkana su dvije ideje o kojima će se na Samitu i raspravljati. Jedna se odnosi na projekat predsjednika Francuske Emanuela Makrona o Evropskoj političkoj zajednici, a druga o takozvanom faznom pridruživanju koja je najizglednija opcija za zemlje Zapadnog Balkana, posebno za Sjevernu Makedoniju i Albaniju koje tek treba da počnu pregovore. Inače zemlje Zapadnog Balkana od ove reforme faznog pridruživanja mogle bi imati određene benefite, mogle bi pristupiti nekim konkretnim politikama Evropske unije kao što je energetska politika kao i nekim dijelovima zajedničkog tržišta. I to bi trebala biti, kako kažu stručnjaci, neka vrsta utješne nagrade u odnosu na punopravno članstvo koje je i dalje nedostižna želja za sve države regiona.

“U Evropskoj uniji prosto postoji jedan sukob kada je u pitanj uproces proširenja neke zemlje među kojima prednjači Francuska. Oni su sad au ovom momentu prosto protiv procesa proširenja i oni moraju dati neku zamjenu zemljama koje su u procesu pridruživanja, kao što je to BiH. Mislim da bi ta geopolitčka zajednica, mada to gosp. Makron neće nikada reći, neka vrsta čekaonice ze zemlje koje očekuje napredak.”, kazao je Haris Ćutahija, direktor Spoljnopolitičke inicijative BiH

“To je odvojena ideja u odnosu na ovu ideju koja se odnosi na fazno pridruživanje, a koja se odnosi na zemlje koje su prepoznate kao kandidati, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija. Dvije posljednje zemlje još nisu počele pregovore, ali ova ideja reforme proširenja se konkretno odnosi na njih i to bi trebalo da više zanima Zapadni Balkan. To su dvije odvojene ideje. Obje će biti raspravljane i veći interes Zapadni Balkan ima od reforme proširenja nego od evropske političke zajednice“, kazao je Aleksandar Ivković, urednik portala “European Western Balkans”

Još jednom su pojedini lideri zemalja Evropske unije koji su i zagovarali kandidatski status Bosne i Hercegovine poručili da ne smije biti dvostrukih kriterija te da se za sve zemlje moraju osigurati jednaki kriteriji. Austrijski kancelar poručuje da bi se trebalo razmišljati o međukoracima u pristupnom procesu, kao na primjer o jednom Evropskom pripremnom prostoru za članstvo. Taj prostor ne bi trebao biti zamjena za pristupni proces nego ići uporedo i olakšati približavanje Evropskoj uniji. (BHRT)