Izborna trka, izvijesno je, biće po pravilima koje svi rado kritikuju, ali ih nerado mijenjaju. U njeno predvečerje već sada se zna da će stari problemi ostati. Za Srbe u Federaciji Bosne i Hercegovine to će značiti problem legitimne predstavljenosti, ali i nepriznavanja Ustavom garantirane konstitutivnosti.
Nepriznavanje konstitutivnosti
Priča o novom izbornom ciklusu ili političkom cirkusu u Bosni i Hercegovini počinje sa teškim teretom neuspjeha reforme izbornog procesa. Srbi u Federaciji Bosne i Hercegovine tako će i od oktobra imati problem sa predstavljanjem u kantonalnim i federalnim institucijama. Najjednostavniji primjer toga objašnjava Nemanja Davidović.
“Najplastičniji primjer je da recimo sad građane Banjaluke predstavlja neko ko živi u Doboju. Dakle ili građane Sarajeva predstavlja neko iz Trebinja. Tako i predstavnike Srba biraju ljudi i kantoni u kojima procentualno živi najmanje Srba”, rekao je Davidović.
Davidović je danas učestvovao na sjednici Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako problem političkog predstavljanja nije bio u fokusu, bio je tema, posebno problem nepriznavanja konstitutivnosti.
“Tako da imate situaciju gdje recimo u Kantonu 10 iz kojeg ja dolazim, Srbi su u tri opštine većinsko stanovništvo, ali nažalost naša djeca u Glamoču ni danas ne mogu da izučavaju srpski jezik kao maternji jezik, pored toga u posljednje vrijeme nam se donose i neustavne zastave na institucije koje su u vlasništvu kantona”, kazao je Goran Broćeta, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Broj Srba u Federaciji BiH
Trenutno potencijalno veći problem od političkog predstavljanja mnogima bi mogla biti mogućnost ostanka bez imovine. U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku je proces usklađivanja zemljišnjih knjiga u tom entitetu o čemu mnogi izbjegli Srbi nisu informisani. To je bila i osnovna tema Odbora, zbog koje je i Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Srbije pokrenula medijsku kampanju, a Vlada Republike Srpske izdala poseban zadatak geodetskoj upravi.
“Kada smo pokrenuli tu kampanju informisanja u oktobru prošle godine u roku od mjesec dana smo imali više od tri i po hiljade ljudi, znači više od tri i po hiljade porodica koje su se javile koji ranije nisu bili upoznati sa onim što se dešavalo”, kazao je Arno Gujon, direktor uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Srbije.
“Svako od ljudi iz Federacije ko treba da zaštiti ovu imovinu može da se obrati u bilo koju kancelariju RUGIPP-a i da ostavi svoje podatke, a onda će ga neko od pravnika sasvim sigurno kontaktirati”, kazao je Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
Iako je broj Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine u odnosu na predratni period manji za gotovo pola miliona i dalje njih oko 400 hiljada raspolaže nekretninama. Ne raspitaju li se za njihov status na vrijeme, strahuju da bi bez nje mogli ostati – a da o tome čak ne budu ni obaviješteni. (N1)
