Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost.
Muslimani tokom godine obilježavaju dva najvažnija praznika a to su Ramazanski bajram (Eid al-Fitr) i Kurban-bajram (Eid al-Adha). Svaki od praznika ima svoje sprecifičnosti i ljepote u ibadetu, a kada je upitanju Kurban bajram obaveza se ogleda u klanju Kurbana.
Obaveza i propis klanja kurbana uspostavljena je druge godine po Hidžri odnosno dolaskom Muhammeda a.s. u Medinu. Tada su prvi put prisustvovali Muhammedovom a.s. izvršenju ove vjerske obaveze, koji se odmah, nakon klanjanja bajram namaza i završene hutbe, vratio kući i žrtvovao dva kurbana.
Muhammed a.s. je smatrao da da sve što i čovjeku pripada i što čovjek posjeduje, da mu je to Allah dž.š. dao i niko drugi. Tako su muslimani ugledajući se na svoj jedini i najveći uzor Muhammeda a.s., odmah počeli primjenjivati ovaj propis koji, po svojoj biti, predstavlja sjećanje na Ibrahima a.s. u zamjenu za njegovu nepokolebljivu spremnost: žrtvovanja svoga sina Ismaila a.s. i iskrenu zahvalnost i ljubav prema Allahu dž.š.
Osnovna mudrost izvršenja vjerske obaveze kurbana je približavanje Allahu dž.š. kao što se to i Kur’anom potvrđuje kad god se govori o ovom propisu. “INNA EA'TAJNAK-EL-KEVSER FE SALLI LI RABBIKE VENHAR” (Kur'an, sure “El-kevser”) “Muhamede! Dali smo ti Islam i svako dobro, pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban.”
Ko je u obavezi zaklati Kurban?
Kurban je dužan klati punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman. Pod riječima imućan musliman misli se na čovjeka kojem njegove redovne potrebe dozvoljavaju izdvajanje imetka za klanje kurbana. U ovu grupu spadaju oni koji imaju novac za klanje kurbana i on im ne treba za neke druge hitne i neodgodive poslove. Zatim oni koji imaju novac i on im ne treba za dane bajrama. Kao i oni koji ako su u mogućnosti da pozajme mogu pozajmiti radi kurbana ukoliko imaju mogućnost da vrate dug.
Šta se može zaklati u kurban?
U kurban se može zaklati deva, krava, koza i ovca. Uslov je da deva koja se kolje u kurban ima pet godina. Krava treba imati dvije godine i da je ušla u treću. Koza treba da ima godinu dana i da je ušla u drugu. Ovca (ovan) treba imati godinu dana i da je ušla (ušao) u drugu. Dozvoljeno je zaklati i ovcu od šest mjeseci ukoliko je ona napredna a ne može se naći ovca od godine ili više. Poslanik s.a.v.s. je rekao: „U kurban koljite hajvane koji su napunili određenu dob. Ako ne možete naći takve onda vam je dozvoljeno da zakoljete i ovcu (ovna) od šest mjeseci.”
Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namijenjene za kurban, drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana. Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.
Propisi o kurbanu se u najkraćem mogu podijeliti u četiri kategorije:
1. Starost životinja namjenjenih za kurban
Da bi se ovca mogla zaklati kao kurban treba da bude stara blizu godinu dana
– za kozu važi pravilo da je napunila jednu i ušla u drugu godinu,
– za kravu da je napunila dvije godine i ušla u treću, a
– deva treba da je napunila četvrtu godinu i ušla u petu.
2. Zdravlje i fizička ispravnost kurbana
– Kao kurban se kolje životinja koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana.
– Životinja namjenjena za kurban ne smije biti ćorava, hroma, iščupanog roga i uha iz korijena,
– bolesna niti previše mršava.
3. Vrijeme klanja kurbana
Vrijeme klanja kurbana nastupa ujutro poslije klanjanja bajram namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje!” (Mutefekun alejhi).
Ukoliko neko ne stigne zaklati kurban prvi dan Bajrama može ga zaklati drugi, pa i treći dan Bajrama.
4. Šerijatsko klanje životinja
Svi uslovi koji su vezani za ispravnost šerijatskog klanja, uopšteno važe i za kurban:
– podobnost osobe koja kolje,
– izgovor tesmijje (Bismillahi Allahu ekber) prije klanja,
– presijecanja vratne krvne žile, jednjaka i dušnika i
– klanje izvršiti oštrim nožem (koji kolje svojom oštrinom, a ne svojom težinom, odnosno silinom pritiska osobe koja kolje).
Najbolje je da svako svoj kurban lično zakolje. Međutim svi islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan. Nije dozvoljeno davati kurbansko meso kao naknadu za klanje kurbana. Poželjno je da se prije klanja ugovori cijena usluge i da se ugovoreni iznos plati odmah po izvršenju usluge.
Podjela kurbanskog mesa
Pohvalno je kurbansko meso podjeliti na tri dijela:
– dio za potrebe ukućana,
– dio kao sadaku podijeliti siromasima i
– dio pokloniti prijateljima i komšijama.
Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao što je dozvoljeno svega ga zadržati za kućne potrebe i ništa od njega ne podijeliti u slučaju da je domaćin siromašan.
Prodaja kurbanskog mesa, vune i kožica
Zabranjeno je prodavati kožicu od kurbana, loj, meso, glavu, vunu, kosu i mlijeko koje se pomuze nakon klanja, svejedno bio ovaj kurban vadžib kurban ili dobrovoljan.
Dozvoljeno je vlasniku kurbana koristiti se kožicom i praviti od nje postekiju za klanjanje, ili mijeh, ili čarape od vune ili nešto slično. Aiša r.a. je od svoje kožice napravila mijeh iz koga se pila voda.
Nije mu dozvoljeno da proda kožicu za novac ili namirnice a zatim da se on ili njegova porodica lično okoriste time.
U danima Kurban-bajrama muslimani širom svijeta obnavljaju sjećanje na Ibrahima a.s. i žrtvovanjem kurbana iskazuju vlastitu predanost izvršavanju islamskih propisa. Kroz ovaj čin, muslimani iskazuju posvećenost, povjerenje i zahvalnost Allahu dž.š., dok istovremeno pokazuju saosjećanje prema ljudima u svojoj zajednici. Ovaj običaj često simbolizuje jedinstvo zajednice u duhu solidarnosti i ljubavi prema bliskim ljudima.
