Poplave koje su zadesile područje Tuzlanskog kantona odrazile su se na povećanje određenog broja zaraznih oboljenja među kojima je i mišja groznica. Za sada je u TK, zaključno sa krajem devetog mjeseca, registrovano šest oboljelih od ove bolesti, piše RTV Slon.

Mišja gorznica za razliku od drugih tzv. hemoragijskih groznica, nije karantinska bolest i ne prenosi se sa obnoljelog na zdravog čovjeka izuzev ako on nestručno rukuje izlučevinama oboljele osobe. U odnosu na ranije godine, u TK povećan je broj oboljelih.

„U 2013. godini, za cijelu godinu, imali smo jedan prijavljen slučaj obolijevanja od mišje groznice a u ovoj godini do petog odnosno šestog mjeseca nismo imali oboljelih. Mi znamo da se desila bolest onda kada nam zvanično stižu prijave zaraznih bolesti i to je najmjerodavniji pokazatelj da je stvarno dijagnosticirana neka zarazna bolest. Prema našoj evidenciji, do kraja devetog mjeseca, prijavljeno je šest pacijenata sa obolijevanjem od mišje groznice“, kazala je za RTV Slon mr.med.sci. Azra Džaferagić – Franca – specijalista epidemilog u Zavodu za javno zdravstvo TK.

Broj oboljelih bio je skoncentrisan u šestomi sedmom mjesecu što je bilo i za očekivati imajući u vidu poplave kaže magistrica Džaferagić – Franca. Glodari se, usljed nailaska vode kreću i naseljavaju stambene dijelove poplavljenih područja zbog čega dolazi do kontakta sa ljudima. Mišja groznica zahvata bubrege i utiče na njihovu funkciju. Dodatni simptomi su moguće krvarenje na koži i sluznici, bolovi u leđima i pad krivnog pritiska, stoga su preporuke stanovništvu vrlo važne.

„Preporuka stanovništvu je da se uradi zaštita od glodara u smislu da se adekvatno i propisno čuvaju namirnice tj. da glodari ne mogu doći u kontakt sa hranom.“

Glodari virus izbacuju putem svog izmeta i urina. Posebno je opasna kontaminacija one hrane koja neće biti termički obrađena. Zavod za javno dzravstvo TK kontinuirano obavlja preventivno-edukativne aktivnosti na terenu gdje se stanovništvu odgovara na sve upite. Saradnja se ostvaruje i sa Higijensko-epidemiološkim službama sa kojima se zajednički ukazuje na prevenciju ili poduzimanje određenih mjera. Posebna pažnja savjetuje se ljudima koji često borave u šumi kao što su lovci, berači šumskih plodova ili biolozi, koji su u većem riziku za obolijevanje. Radi se i preventivna deratizacija ali i ona sistematska a raspoloživa deratizaciona sredstva ove godine bila su dovoljna za ostvarivanje plana.