Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pozvao je poslanike i delegate u u Parlamentamoj skupštini Bosne i Hercegovine da usvoje zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

U pismu koje je u posjedu Fokusa, a danas je poslato parlamentarcima, navodi se da bi usvajanjem ovog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH visoki predstavnik van snage stavio raniji zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a koji je ranije nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Taj zakon, pojasnio je Schmidt, bio bi na snazi dok Parlamentarna skupština BiH ne bi usvojila nove izmjene Krivičnog zakona BiH.

Podsjećamo, predstavnici političkih stranaka iz entiteta RS od jula mjeseca bojkotoju rad državnih institucija, a kao razlog su naveli izmjene Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH. Sada je svim parlamentarcima upućen poziv da sami donesu zakon kojim će biti zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločinaca.

U nastavku u cijelosti prenosimo pismo koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poslao parlamentarcima:

“Poštovani parlamentarci, drage kolege, kako sam ranije najavio, ovim putem se obraćam uvaženim izabranim predstavnicima građana Bosne i Hercegovine. Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Svi narodi su u nekom periodu bili izloženi progonu i nasilju, posebno tokom prošlog stoljeća. Svi znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da ie uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitame standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potrebe za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima.

Proces zaštite ne završava s okončaniem sukoba. U civiliziranom sviietu svi imaiu obavezu da štite dostojanstvo žrtava. Negiranje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, sprječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću, predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava ugrožava napore koji se poduzimaju u cilju postizanja pomirenia i trajnog mira. Ova se zlostavljanja nikada ne bi trebala politizirati. Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomirenja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni konsenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumijevanje i suosjećenje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija.

Dozvolite mi da kažem nešto o svom ličnom iskustvu.

Kao Nijemac iz generacije koja je odrasla poslije Drugog svjetskog rata i kao neko ko je imao mogućnost – i još uvijek osjeća odgovornost – da radi na pomirenju na različitim mjestima, znam koliko je teško postici ovaj cilj. Moji sunarodnjaci su imali bitnu pomoć međunarodne zajednice prilikom suočavanja s prošlošću. To su razlozi zbog kojih osjećam potrebu da zauzmem stav po ovom pitanju koje pratim od jula ove godine. Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtijevat će da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtijeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike.

U vezi s tim, cijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u julu 2021. godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini. U meduvremenu, smatram da je potrebno postojeći i zakon tumačiti kao regulativu koja sadrži dva koncepta:

Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cjelini. Ne postoji neko drugo moguće tumačenje.

Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava – svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje. Zakonom se ne pravi razlika ni između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon kojim će se regulirati ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte.

Na kraju, pozivam Parlamentamu skupštinu Bosne i Hercegovine da se bavi rješavanjem šireg pitanja pomirenja i uspostavi institucionalizirani proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. Uputit ću zasebno pismo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine naovu temu. Iskreno vas pozivam da djelujete na ovaj način kako biste osigurali principe mira, pravde, tolerancije i pomirenja utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine, a koji su na sličan način sadržani i u ustavima oba entiteta. Spreman sam da vam pomognem u ovom važnom poduhvatu – napisao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u pismu parlamentarcima oba doma PSBiH. (Fokus)