Povodom toplotnog talasa koji je zahvatio BiH, Savez samostalnih sindikata BiH, apelira da poslodavci prilagode organizaciju posla nepovoljnim uslovima i preduzmu druge mjere zaštite zdravlja radnika.
U zakonodavstvu FBiH nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom kad su uslovi nepovoljni, a nije propisano ni pri kojim bi nepovoljnim uslovima poslodavci trebali obustaviti radove. Zbog toga je Savez samostalnih sindikata BiH odlučio da pozove sve poslodavce da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika, prenosi Fena
“Neosporno je da učestale vrućine utječu na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Zbog toga upućujemo apel poslodavcima da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena na način da se radnici ne nalaze na otvorenom prostoru u najtoplijem dijelu dana. Napominjemo da i za rad u zatvorenom treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se sačuvalo zdravlje radnika”, navodi se u saopštenju Saveza samostalnih sindikata BiH.
Predviđeni su načini izvođenja radova i mjere zaštite
Organizacija posla u nepovoljnim uslovima, preraspodjela radnog vremena gdje se teži dio poslova obavlja u hladnijem dijelu dana. Organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage što podrazumijeva angažovanje novih radnika kod ekstremnih uslova, rotacija radnika prilikom obavljanja poslova. Češće pauze uz obezbjeđivanje dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka. Te izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana od 11 do 16 sati, osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i priprema radnika na uslove pri visokim temperaturama.
Da bi se osposobili zaposlenici znači da se moraju dati informacije o opasnostima, upoznavanje sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama, upoznavanje s opasnostima uzimanja lijekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizacija i obučavanje zaposlenih za pružanje prve pomoći.
Ako je moguće, trebaju se obezbijediti i ljetna odijela, kape, marame ili lagani šeširi. Pored toga bi se trebala obezbijediti i korištenje lagane, svijetle i komforne odjeće od prirodnih materijala. Također, omogućiti tokom odmora pauze da zaposleni mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu, i obezbijediti naočale za sunce.
Prevencija zdravstvenih problema
Unositi dovoljno tečnosti i izbjegavati tešku i obimnu hranu. Koristite zaštitnu kremu za sunce i praviti česte pauze u hladovini ili rashlađenim prostorijama. U slučaju da se radi u zatvorenim prostorijama, koristiti rashladne sisteme.
Mogući zdravstveni problemi
Toplotni udar je najteži zdravstveni problem koji može biti izazvan visokim temperaturama. Ukoliko se na vrijeme ne prepozna, toplotni udar može dovesti do težih oštećenja zdravlja, pa čak i do smrtnog slučaja. Simptomi su: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzan puls, izuzetno visoka temperatura i gubitak svijesti. U slučaju toplotnog udara osobu treba premjestiti u hladovinu, postaviti je u ležeći položaj ako je pri svijeti, ako nije onda na bok i podići noge iznad nivoa glave, polivati osobu hladnom vodom, i pokušati spustiti tjelesnu temperaturu ispod 38ºC. Odmah treba pozvati hitnu pomoć.
Moguća je dehidracija, tj. smanjenje tjelesne količine vode. Simptomi su: žeđ, suha usta, umor, nesvjestica i opća slabost. Prva pomoć u slučaju dehidracije podrazumijeva nadoknaditi izgubljenu tečnost i mineralem dehidriranu osobu staviti u sjedeći ili ležeći položaj, dati joj da pije vodu ili rastvore za nadoknadu tečnosti i elektrolita. U slučaju da se stanje ne popravlja, pozvati hitnu pomoći.
Simptomi sunčanice su: slabost, mučnina i povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, crvenilo u licu, zujanje u ušima, a u težim slučajevima omamljenost, proširenje zjenica, nesvjestica, uz ubrzane otkucaje srca i plitko ubrzano disanje. U slučaju sunčanice kao prvu pomoć, osobu prenijeti u hladovinu ili u rashlađenu prostoriju, osloboditi je suvišne odjeće, staviti hladne obloge na glavi i ako je pri svijesti, dati hladne napitke.
Toplotni osip-nadražaj kože izazvan prekomjernim znojenjem izgleda kao skup plikova ili prištića koji se najčešće javljaju na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na unutrašnjem dijelu lakta. Simptom su crveni osip s jakim svrabom, a prva pomoć podrazumijeva da osobi treba osigurati boravak u hladovini ili rashlađenoj prostoriji i obući suhu odjeću. Treba nanositi hladne obloge na osip i koristiti dječije pudere za kožu.
Тoplotni grčevi su bolni grčevi u mišićima koji se javljaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje. Simptomi su bljedilo i oznojenost kože, a na zgrčenom mišiću može se opipati zadebljanje. U slučaju da se desi ovo, kao prvu pomoć trebate osobu skloniti sa sunca, dati vode i pustiti da se odmori. U slučaju da grčevi potraju duže od sat, pozvati hitnu pomoć.
Toplotna iscrpljenost se može javiti i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama. Simptomi su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, nesvjestica, mučnina i povraćanje, grčevi mišića, otežano znojenje, blijeda, hladna i vlažna koža, ubrzano i površno disanje. Prva pomoć se sastoji od sklanjanja osobe sa sunca u hladniji prostor i postavljanja u ležeći položaj, s blago podignutim nogama. Treba davati puno tečnosti, prskati osobu vodom i hladiti je ventilatorom. Iz toplotne iscrpljenosti može se razviti toplotni udar te ako se navedeni znaci pogoršavaju ili traju duže od sata, potrebna je hitna medicinsku pomoć. (Tuzlanski.ba)
