Mustafa Hrasnica, profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu za N1 je objasnio utjecaj zemljotresa na građevine odnosno šta one moraju imati kako bi izdržale potrese.

Hrasnica objašnjava da se često dešava da u prizemlju zgrada se stvara otvoreni prostor koji utiče da zgrada postane pogodna da se prilikom jačeg zemljotresa jednostavno uruši.

“Ukoliko su reducirani vertikalni nosivi elementi koji nose standardno, svakodnevno opterećenje gravitaciono ali kada dođu ta jaka ubrzanja horizontalna onda to oni više ne mogu da preuzmu i tako djeluje da je zgrada sjela na svoju mekanu etažu”, objasnio je Hrasnica.

Postoje pravila i procedure koje se moraju poštovati, objasnio je Hrasnica.

“Ne morate imati ekstra kvalitetnu marku betona. Vi morate imati dobru konstruktivnu koncepciju. Investitor i projektant da posluša konstruktera da ne pravi to što ne treba”, istakao je Hrasnica.

Gradnja prije rata

Kada je riječ o zgradama izgrađenim prije rata, Hrasnica kaže da takvi propisi više danas ne vrijede, te ukazuje da bi se baš kao u Petriji i u Zagrebu na asutrougarskim zgradama u Sarajevu desila oštećenja.

“Nove zgrade koje su napravljene u socijalističko vrijeme izgradnje 1970. godina koje su imale svoju koncpeciju, sa armirano betonskim koncepcijama koji bi po današnjim propisima oborili studente da tako armiraju zgradu jer to više ne ide tako. Oni su izdržali potres u Petrinji i u Sarajevu”, istakao je Hrasnica.

Potresi poput ovog u Turskoj, rekao je Hrasnica, svakako su u domenu višestoljetnih tragedija koji se ne mogu predvidjeti.