Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona (USK), na redovnoj sesiji “Kruga 99“ o temi: “Nužno je iznalaziti vlastite odgovore na savremene sigurnosne izazove u i prema BiH”, govorio je o problemima migrantske krize i pandemiji sa kojom se ovaj kanton u Bosni i Hercegovini susreo proteklih godina, javlja Anadolu.

“Kada govorimo o pitanju sigurnosti trebali bi krenuti od samog definiranja šta je to ustvari sigurnost, a šta sistem sigurnosti. Sistemi sigurnosti su prije svega složeni sistemi i mora biti efikasno organizovan i mora biti jedinstven i savršeno hijerarhijski funkcionisati. Po samim definicijama već vidimo šta je problem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina”, pojasnio je Ružnić.

Podsjetio je na dešavanja od prije par godina, probleme sa kojima su se susreli – pandemija i migracije. Istakao je da su, od početka migracija, upućivali vapaje i pozivali državne institucije da se uključe u probleme rješavanja migracija.

“Tek nakon tri godine smo uspjeli. Nismo imali migrantsku krizu, mi smo imali migrantski val, imali smo migracije, ali smo imali krizu u institucijama države Bosne i Hercegovine da odgovore na migrantsku situaciju. Do čega smo se doveli? Postali smo ilegalni poligon za ilegalne migracije ka Evropi. Migranti su ilegalno prelazili istočnu granicu, ulazili ilegalno u Bosnu i Hercegovinu, ilegalno boravili u Bosni i Hercegovini i ilegalno iz Bosne i Hercegovine išli ka Evropskoj uniji. Zbog nefunkcionisanja, doveli smo se do toga da smo postali poligon za ilegalne migracije prema EU. Jedinstveno i efikasno organizovanje je ključ svega, a to je problem kada je u pitanju naša država”, naglasio je Ružnić.

Smatra da nisu u pitanju državne institucije nego pojedinci koji zloupotrebljavaju državne institucije da bi slabili državu.

“Kada jačamo institucije ove zemlje, jačamo i našu državu. Pojedinci to jako vješto i dobro rade i na takav način ugrožavaju čitav sigurnosni sistem. Bosna i Hercegovina, a posebno Unsko-sanski kanton, svojim geostrateškim položajem, ima sve predispozicije da mudrim vođenjem države i državne politike bude veoma uspješna i razvijena zemlja. To je ideal svih nas, svih patriota koji sanjaju takvu budućnost naše zemlje. Danas se u Bosni i Hercegovini dešavaju veoma teška tektonska pomjeranja kada je u pitanju politička scena koja uveliko utiče na sigurnost naše zemlje”, pojasnio je Ružnić.

Istakao je da očuvanje sigurnosti u današnje vrijeme i vremenu koje je pred nama, u eri tehnološkog napretka, migracija i humanitarnih kriza je veliki izazov ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za zemlje koje imaju manje unutrašnjih problema i bolje uređene sisteme.

“Sigurnosni problem u svom krajnjem ishodu odraze se na život, poremete ekonomsku, socijalnu i svaku drugu sferu sigurnosti države. Zemlje Evrope i svijeta proberu najbolje. Kada je u pitanju naša zemlja, možemo pričati kako su to radne migracije, međutim, danas zemlje EU najviše utiču na naše ljude. Danas ne svjedočimo radnim migracijama iz Bosne i Hercegovine. Svjedočimo egzodusu najboljih generacija, najškolovanijih ljudi koje ova država ima. I to će sutra utjecati na sigurnosni sistem”, poručio je Ružnić.

Smatra da s druge strane imamo pokušaj moćnih članica EU-a da Bosna i Hercegovina bude ta koja će zadržavati ilegalne migrante i čuvati šengensku granicu EU od masovnih migracija.

“Danas članice EU pokušavaju u Bosni i Hercegovini migracije podvesti pod radne migracije i da je u Bosni i Hercegovini neophodna takva radna snaga. To je još jedan način djelovanja i narušavanja sigurnosti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Ovu našu komplikovanu situaciju vješto koriste naše komšije sa istoka i zapada, pod tim plaštom ljubavi za određene etničke zajednice u Bosni i Hercegovine, oni se direktno miješaju u naše unutrašnje poslove”, dodao je Ružnić.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da su nedavnom raspravom na Krugu 99 o globalnim, regionalnim i lokalnim sigurnosnim izazovima i prijetnjama ušli u žarišnu tačku krize i potrebe jasnijeg određenja ukupne sigurnosne pozicije Bosne i Hercegovine u ovim vremenima.

“Nije riječ samo o ratu u Ukrajini, ishodu i refleksijama tog rata na evropsku i balkansku stabilnost, niti drugim novootvorenim bliskoistočnim ratištima u sjeni Ukrajine, već prije svega regionalnim silnicama i ponavljanja ‘loše prošlosti’ ocrtane i na posljednjim događajima u selu Banjska na sjeveru Kosova. ‘Teroristi’ ili ‘heroji’, porijeklo oružja, ‘narodni otpor teroru’, fokusiranje pažnje na pojedinosti, samo su propagandistička buka i skrivanja opasnih namjera jednog režima i njegovih osvajačkih strategija od kojih se, i pored svih poraza, ne odustaje”, rekao je Kulenović.

Smatra da čak ni predstojeća posjeta Bosni i Hercegovini šefa NATO-a Jensa Stoltenberga ne smije biti povodom odlaganjem neizbježnog – “nužnog iznalaženja vlastititih odgovora na savremene sigurnosne izazove u i prema BiH”, što je i tema današnje sesije.

“Pravovremeno i organizovano predupređenje sigurnosnih izazova put je ka otklanjanju potencijalno razornih moći samih opasnosti, a ne činjenje doprinos njihovom snaženju. Uslov tome je državnička odgovornost i savezništvo svih političkih aktera odgovornih za mir i sigurnost stanovništva, za napredak slobodne bosanske nacije”, dodao je Kulenović.