Mikrobiolog i naučnik iz Bosne i Hercegovine, Branko Rihtman, koji radi na britanskom Univerzitetu u Warwicku upozorava na delta soj koji je na vratima naše države. Svi trenutno registrovani u BiH – pozitivni na COVID-19 – najvjerovatniji su zaraženi delta sojem virusa.

Još ima vremena za hitno djelovanje i organizaciju za masovnu imunizaciju vakcinama koje uskoro, kao donacije, stižu iz Amerike i ostalih evropskih država. U intervjuu Rihtman prezentuje kako djelovati u periodu koji nas očekuje.

Vrlo blizu. Brojevi u susjednoj Hrvatskoj već rastu, Dalmacija je podignuta sa “zelenog”, na “narandžasti” status, pa je vrlo izvjesno da će se proširiti i na BiH u sljedećem periodu.

Koliko bi u prosjeku dnevno trebalo populacije testirati kako bi imali podatke o broju zaraženih novim sojem?

Mislim da je stvarno nebitno trenutno koliko ljudi je zaraženo novim sojem – tretman ljudi sa teškim simptomima je isti kao i kod prošlih sojeva, tako da to nema efekta na način liječenja. S obzirom da je u zemljama u kojima se raširio, delta soj zastupa otprilike 95+% ukupnog broja novozaraženih, mislim da je sasvim logično da zaključimo da je većina novozaraženih i kod nas – zaražena delta sojem. U svakom slučaju, zbog brzine širenja, logično je da će skoro svi novozaraženi biti zaraženi upravo tim sojem.

Kako se odbraniti – susjedne države već pooštravaju mjere – kod nas su i obavezne maske na licu “čudo”?

Kao što smo spominjali i kod svih prethodnih valova – mjere su tu da uspore i ublaže val, one neće spriječiti sve zaraze. Cilj mjera je da omoguće zdravstvenom sistemu da se nosi sa umanjenim brojem oboljelih i time smanji procenat smrtnih ishoda zaraze. Jedini način da se zaraza potpuno prekine širiti je vakcinacija.

Proces vakcinacije je spor, iako je najavljen dolazak veće količine donacija iz SAD i drugih država – da li je moguće uopšte organizovati masovnu vakcinaciju?

Naravno da je moguće. Potrebno je samo odlučiti da će se masovno vakcinisati. U Velikoj Britaniji, zemljama EU, Izraelu, SAD-u, vakcinacije se obavljaju u svakom mogućem prostoru. U gradu u kojem živim su organizovani punktovi za vakcinisanje u glavnoj ulici grada, na trotoaru u šatorima. Naravno, kod nas je problem broj vakcina, ali sa donacijama koje bi trebale doći, ne bi trebao biti problem organizovati vakcinaciju svima kojima zdravstveno stanje i starosna dob dozvoljavaju da se vakcinišu. Naravno, potreban je i kvalitetan i pouzdan sistem evidencije vakcinacije i izdavanja potvrda o vakcinisanju, ali je sva ta logistika nešto što bi iole sposobna vlast trebala biti u stanju organizovati i prije dolaska vakcina.

Da li je moguće promovisati vakcinaciju tek sada kako bi potakli ovaj proces?

Vakcinaciju je potrebno promovisati uvijek, čak i kad nema vakcina, jer kad se dođe u situaciju da se stanovništvo treba vakcinisati brzo, već je kasno početi kampanju vakcinacije. U Velikoj Britaniji, koja ima jako visok odziv ljudi za vakcinaciju, vakcinacija se promoviše kroz reklamiranje u medijima, na billboardima, na sredstvima javnog transporta, na društvenim mrežama.

Ono što je centralno je dostupiti tačne i jasne informacije o sigurnosti vakcina, o učinku vakcina u zemljama u kojima su se ljudi vakcinisali, o obimu istraživanja koja su obavljena da bi se došlo do vakcina. Ne manje važno je informisati građane koji imaju ogroman broj već posotojećih zdravstvenih problema, o mogućim kontraindikacijama koje vakcine imaju ili nemaju sa njihovom specifičnom bolešću. Sve te informacije je moguće lako i jasno obezbijediti na sajtovima ministarstava zdravlja, bolnica, sredstvima informisanja, ali nažalost takve baze podataka ili ne postoje ili se ne promovišu u javnosti.

Antivakserski pokret je jak ne samo u BiH nego i u regiji – da li se uopšte moguće suočiti s tim?

Moguće je time što će se te dezinformacije ugušiti u samom izvoru. Jedno od novih ispitivanja dezinformacija oko vakcina i COVID-19 pandemije je pokazalo da je za 75% dezinformacija na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama, odgovorno samo 12 naloga na tim mrežama. Zatvoriti te naloge i onemogućiti im širenje laži i dezinformacija, bi imalo veliki uticaj na kvalitet informacija koje se šire na internetu. U Srbiji i Izraelu su već poduzeti određeni koraci da bi se ljudi koji šire ove laži sankcionisali i njihovo djelovanje minimiziralo. Stoga je potrebno djelovati na pravnom polju i onemogućiti širenje informacija koje, na kraju krajeva, izazivaju smrt ljudi i tako ih treba i tretirati.

Imate li ‘čarobnu’ preporuku za Vašu državu, BiH, koja je pala na svim ispitima u suočavanju sa globalnom pandemijom?

Nemam čarobne preporuke, ali nikada nije kasno promijeniti način i intenzitet djelovanja i pokušati uraditi maksimum u uslovima u kojima djelujemo. Tačno je da mi nemamo dovoljno vakcina i da zavisimo, bilo našom vlastitom ili nečijom drugom krivicom, od sadake koju nam udjeljuju države EU, ali i zemalja regiona. Ali moguće je uraditi čitav niz poteza oko organizacije vakcinacije, informisanja stanovništva, uvođenja mjera- koraci koji će imati uticaja na konačan ishod i broj stradalih od ove pandemije, ističe Rihtman. (N1)