Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Sarajevu poručio da su bratstvo i dijalog među vjernicima i mir među vjerama jedna od “naših primarnih briga”, prenosi Anadolu.

“Ono je neraskidivo povezano s našim namjesništvom na zemlji. To je ujedno i molba za sve nas da ovo bude neraskidivi dio svih naših stremljenja, molitvi i angažmana naših zajednica u cjelini”, kazao je reisul-ulema.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Liga muslimanskog svijeta danas su organizirali Međunarodnu konferenciju pod nazivom “Članovi parlamenata i vjerski lideri za mir i suživot”, kojoj prisustvuje i reis Kavazović. U obraćanju prisutnim naglasio je da je ovo vrijeme puno izazova pred svakom od zajednica u svim dijelovima svijeta.

“Svjedočimo koliko se snažno nameću netolerantne i na mržnji zasnovane ideologije, čije osnove su slabe i sumnjive. Nije isključeno da ćemo tome svjedočiti i u budućnosti, na različite načine. Naš odgovor mora biti jedinstven i on mora biti savez svih sinova i kćeri Ademovih koji na sve naše probleme gledaju kao na zajednička iskušenja čovječanstva“, istaknuo je reisul-ulema, navodi agencija MINA.

Rekao je da sve što će danas biti izrečeno “ima posebnu težinu i značaj zbog trenutka u kojem svjedočimo nezapamćenoj katastrofi u Gazi i, nama svima ovdje okupljenim, svetoj zemlji“.

“Nespremnost međunarodne zajednice da i pored presuda Međunarodnog suda pravde zaustavi zločine sa elementima genocida nad palestinskim narodom, što će imati negativne reperkusije na narod Izraela, najbolje govori o krizi moralnosti, humanosti, ali i globalnih odnosa kojima svjedočimo. Zato mi dozvolite da na ovom mjestu kažem nekoliko riječi u prilog tome. Ljudi koji u sebi nose darove vjere, koji navještavaju Božiju riječ, koji nastoje ljude ponukati na dobro, a odvratiti ih od zla, moraju davati jasan naputak ka cilju kojemu trebamo ići. Naša platforma s koje nastupamo jeste: vjera u Boga i bratstvo među vjernicima. Bratstvo među vjernicima koje se nalazi u samom temelju naše vjere, cilj je kojem naše zajednice teže i kojem moraju biti stalno posvećene“, kazao je reisul-ulema u Sarajevu.

Akcentirao je da je zajednicu vjernika moguće graditi isključivo na temeljima bratstva, koje nije rezultat samo profanih, ljudskih napora.

“Prema našem vjerovanju, ono je dar vjere, njen neodvojivi dio. Vjera u Boga i bratstvo među vjernicima su darovi koji dolaze s najuzvišenijeg mjesta, od Boga, i prihvataju se u dubini duše, srcem. To su užad koja nas neraskidivo povezuju s našim duhovnim izvorima, s našom egzistencijom, kako s onom duhovnom tako i s ovom fizičkom. Svemogući Bog nas je stvorio pojedinačno, ali nas je vjerom povezao u bratstvo, u zajednicu ljudi, muškaraca i žena“, rekao je Kavazović.

Naglasio je da se iznova nameće pitanje šta bi se trebalo činiti kako bi bratstvo među nama ljudima bilo čvrsto i postojano, jer je ono egzistencijalno važno.

“Moramo biti svjesni da izgradnja naših zajednica i njihovo održavanje u životu, nije moguće postići bez uspostave jakih i postojanih veza među vjernicima“, naveo je reisul-ulema.

S tog stajališta, dodao je, graditi zajednicu znači ujedno graditi i bratstvo među ljudima, a to je proces koji podrazumijeva stalno kretanje, sa svim svojim poteškoćama, uzbrdicama i strminama, preprekama i zastojima.

Dodao je da “kao ljudi vjere moraju biti svjesni da postoje različita doktrinarna i politička gledanja među nama”.

“Međusobni dijalog u našim zajednicama će produbiti međusobno razumijevanje, stvoriće međusobno povjerenje i želju da se krećemo prema punom zajedništvu, kao braća i sestre. Naša je zadaća da insistiramo na dijalogu, na razgovoru. Moramo i sami učiti i tako odgajati naš narod da su interesi promjenljiva kategorija, od danas do sutra, ali da postoji ono što nas trajno povezuje, to je naša vjera u Boga, naša zajednička sudbina, upućenost jednih na druge”, naglasio je Kavazović.

Rekao je i da razlike u teološkim gledanjima, koje postoje, ne trebaju zaustaviti i obeshrabriti, niti biti problemi na tom putu.

Ukazao je na činjenicu da se kao suštinski važno pitanje, koje se iznova nameće, širenje mržnje, rasizma, islamofobije, antisemitizma i drugih oblika nepovjerenja među ljudima.

“Pitanje je to s kojim ćemo morati živjeti i u budućnosti. To je i pitanje naše spremnosti na duhovnu žrtvu da se odupremo toj pošasti i da osposobimo naše zajednice da joj se suprotstavljaju. Svjedoci smo postojanja čitavih armija, koje se angažiraju na socijalnim mrežama, a koje imaju samo jedan zadatak, da ljude suprotstavljaju i udaljavaju jedne od drugih. Ta nastojanja su oprečna pozivu naših nebeskih vjera i moramo im se beskompromisno suprotstaviti“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je da “naše vjernike možemo zaštititi od toga samo našom spremnošću da prihvatimo borbu i podnesemo žrtvu, pa i pod cijenu da budemo izloženi pritiscima i napadima od tih grupacija“.

“Naše svete knjige nas upućuju na zajedničku riječ, uzajamnu saradnju, poticanje na dobro, mir, solidarnost, brigu o siročadi, siromašnima, bolesnima, napuštenima. Zabranjuju nam neprijateljstvo, razvrat, progone ljudi, ubijanja ljudi, silovanje žena, nasilje nad djecom, uzurpaciju tuđih prava, uništavanje životne sredine i drugo. Nažalost, svemu ovome svjedočimo danas u svijetu pa i na našem području, na području Evrope i Balkana. U svim ovim nesrećama ima i naše odgovornosti“, zaključio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.