Da promet priređivača igara na sreću konstantno buja, pokazuju posljednji podaci Porezne uprave (PU) Federacije BiH.
Prema tim podacima, koji su dostavljeni Avazu, samo u prvih pola godine priređivači igara na sreću su ostvarili ukupni promet u iznosu od skoro 850 miliona maraka!
Terapijska grupa
Preciznije, riječ je o iznosu od 844.807.925,62 KM, a, kako su kazali iz PUFBiH za Avaz, najveći promet je zabilježen u Tuzlanskom kantonu – 155.848.412,52 KM. Skoro po pravilu, slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje su građani u kladionicama i sličnim objektima ostavili 153.650.630,29 KM, a potom Kanton Sarajevo, u kojem je taj promet iznosio 134.603.719,15 KM.
Ovi frapantni podaci nisu nikakvo iznenađenje za prof. Marka Romića, specijalistu traumatske psihologije koji već godinama vodi Klub ovisnika liječenih o kocki (KLOK).
Naglašava da je s protokom vremena sve više onih koji se javljaju za liječenje u KLOK. Trenutno je u KLOK-u u Mostaru jedna terapijska grupa od 30 patoloških kockara.
“Međutim, imamo tri online terapijske grupe od 40 ovisnika o kocki, sačinjene od ljudi iz cijele BiH, ali i dijelova regiona. Jednostavno, situacija po pitanju kockanja sve je gora i mislim da još dugo neće doći do promjene stanja nabolje”, kaže prof. Romić.
Kako naglašava, za to je više razloga, a u osnovi niko se ne trudi da se stanje u vezi s tim poboljša.
“Pogotovo se ne trude naše vlasti. Zapravo, trude se da bude gore na način da do maksimuma kladioničarsko-kockarskim krugovima olakšavaju otvaranje svojih poslovnica, nedonošenjem i neprovođenjem zakonske regulative, ali i olakšavaju im tako što ljudima ne nude da svojim radom zarade plaću od koje bi mogli koliko-toliko normalno živjeti, već ih se gura u ekonomski ponor”, objašnjava prof. Romić.
Nažalost, dodaje, mnogi u takvoj situaciji lako upadnu u zamku kockanja, uz privid da će možda kockanjem doći do spasa i do poboljšanja svoje ekonomske situacije.
Kockarski lanac
“Kada se sve zbroji, to je katastrofa. Tužno je, zapravo, što naše vlasti licemjerno pokušavaju opravdati takvo stanje. Nedavno sam čuo da je u jednoj našoj općini neki kockarski lanac htio otvoriti kladionicu, a što je izazvalo pobunu građana. Na to se načelnik požalio rekavši da od toga općina dobije godišnje dva miliona KM, a pri tome je zaboravio reći odakle dolazi taj novac. Odnosno, propustio je kazati da ta dva miliona KM ne padaju s neba, već da dolaze iz džepova građana, ionako prezaduženih”, ističe prof. Romić.
Prihodi po kantonima
Na četvrtom mjestu po prometu koji su ostvarili priređivači igara na sreću je Srednjobosanski kanton sa 112.753.478,83 KM, slijedi Zeničko-dobojski sa 100.442.249,13 KM, potom Unsko-sanski sa 79.904.276,56 KM. U Zapadnohercegovačkom kantonu ostvaren je promet od 54.144.290,55 KM, u Livanjskom od 31.543.565,45 KM, u Posavskom od 14.116.216,61 KM, a u Bosanskopodrinjskom od 7.801.086,53 KM.
