U Bosni i Hercegovini živi određeni broj ljudi bez ličnih dokumenata. Samim tim, lišeni su i osnovnih ljudskih prava. Pouzdanih podataka o tome koliko je ovakvih osoba nema.

Godinama Raza Gashi čeka taj trenutak, napokon je dobila svoje prve lične dokumente. Kao dijete bh. državljana na njih je imala pravo, ali joj pravnu proceduru niko nije objasnio. Tako je Raza u BiH živjela bez ijednog ličnog dokumenta, samim tim i bez osnovnih prava.

”Raza nikada nije pohađala školu iz razloga što nije imala rodni list i državljanstvo. Raza nije imala mogućnost da zaključi brak, živi u vanbračnoj zajednici. Nije mogla da upiše na vrijeme svoju djecu. Nema pravo na zdravstvenu zaštitu. Raza nije imala pravo na zaposlenje”, kazala je Edita Avdibegović iz Udruženja građana ”Vaša prava BiH”.

Za neke stvari je sada kasno, za druge i dalje postoji nada, navodi Razin partner.

”Sad će bit lakše. Sad je mogu prijavit u biro, može dobit zdravstveno osiguranje i svoje lične dokumente. Bez toga je ona bila niko i ništa. Maltene, eto, kao da ne postoji”, rekao je Sadik Azemlahaj, Razin partner.

Prema bh. zakonu ne postoji ni Saleh Nasreddin.

Okružen literaturom koja mu pomaže da se prisjeti gradiva iz srednje škole i vremena kada je maštao postati elektrotehničar, živi u napuštenoj i zapuštenoj baraki u mjestu Srednje u blizini Sarajeva.

Salah je sin bh. državljanke i Palestinca koji su zajedno radili u Bagdadu 80-tih godina. U Bagdadu se i rodio. Kada mu je bilo šest godina, majka je ostavila njegovog oca i sa Salehom se vratila u rodnu Foču odakle su u ratu izbjegli ne noseći sa sobom ništa. Čak ni osnovne dokumente. U Sarajevu je bez ličnih dokumenata, završio osnovnu i srednju Elektrotehničku školu.

”Progledali mi kroz prste. Valjda vođeni da mi ne mogu uskratiti školovanje i to. Diplome o završenom školovanju kod sebe nemam. Kako sam preseljavao, pogubilo mi se”, navodi Saleh Nasreddin.

Da izvadi nove, morao bi prethodne odjaviti u Službenom listu. Ključ za taj problem su lični dokumenti kojih Saleh nema.

Djeca najranjivija

U toj pravnoj igri bez granica pomaže mu Udruženje Vaša prava, koje trenutno rješava Salehov i još 60-tak sličnih slučajeva. Djeca su najranjivija kategorija, kažu iz Udruženja.

”Ako dijete nema rodni list, ako nema uvjerenje o državljanstvu onda ni roditelji ne mogu da ostvare prava socijalne zaštite, dječiji dodatak. Ne možete takvo dijete prijaviti ni na zdravstveno osiguranje”, rekao je Emir Prcanović, direktor Udruženja Vaša prava BiH.

Preciznih podataka o tome koliko je pravno nevidljivih u BiH, nemaju ni vladine ni nevladine organizacije.

Ali taj broj sigurno nije mali. Samo uz besplatnu pravnu pomoć organizacije Vaša prava, od 2009. godine do danas u matične knjige je po prvi put upisano blizu 2 000 osoba. (Al jazeera)