Osim bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, na doživotnu kaznu zatvora Haški sud osudio je i Zdravka Tolimira, Vujadina Popovića, Milana Lukića te Stanislava Galića. 

Zdravko Tolimir, nekadašnji general Vojske Republike Srpske i Mladićev pomoćnik za obavještajno-sigurnosne poslove, preminuo je u haškoj ćeliji u februaru 2016. godine. Učestvovao je u dva zajednička zločinačka pothvata, ubijanju vojno sposobnih muškaraca iz Srebrenice te u prisilnoj deportaciji Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe. Bivši general osobno je bio prisutan u Srebrenici i Žepi u julu 1995., kad je izvršen zločin nad Bošnjacima, a kako je utvrdio sud, lično je predlagao ubistva civila te potom pomagao u prikrivanju zločina.

Proglašen je krivim za genocid, zavjeru radi genocida, istrebljenja, ubistva, progon i nehumano postupanje kroz prisilno premještanje te je u aprilu 2015. osuđen na doživotni zatvor.

U martu 2016. bivši predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Srpske Radovan Karadžić nepravomoćno je osuđen na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata u BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperskom vatrom te uzimanje mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce tokom rata u BiH.

U januaru 2017. tužilaštvo Haškog suda zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za Karadžića, a u žalbi na prvostepensku presudu traži da ga sud proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih općina, za što je bio oslobođen krivnje.

Bivšim vojnicima Vojske Republike Srpske Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari potvrđene su u januaru 2015. doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici, dok je vojniku VRS-a Dragi Nikoliću potvrđena presuda uz kaznu od 35 godina zatvora.

Žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je u decembru 2012. doživotnu kaznu zatvora bosanskom Srbinu Milanu Lukiću za zločine na području Višegrada, a njegovu rođaku Sredoju Lukiću, koji je sudjelovao u dijelu tih zločina, umanjilo je kaznu zatvora s 30 na 27 godina.

Prema presudi iz 2009. godine, vođa lokalne paravojne skupine Milan Lukić osuđen je zbog zločina nad muslimanskim stanovništvom u Višegradu 1992. godine, koji su uključivali spaljivanje više od stotinu živih muslimanskih civila, većinom žena, djece i staraca, u dvije kuće u Višegradu i pogubljenje grupe muslimanskih muškaraca na obali Drine.

Haškom osuđeniku i jednom od nekadašnjih vođa kninskih Srba, Milanu Martiću, u januaru 2007. potvrđena je presuda od 35 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

Bivši predsjednik Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina (ARK) u BiH Radoslav Brđanin u aprilu 2007. na Haškom sudu osuđen je na kaznu od 30 godina. Brđanin je u prvostupanjskom postupku u julu 2004. godine proglašen krivim za ubistva, progone i mučenje nesrpskog stanovništva Bosanske krajine te je osuđen na 32 godine zatvora.

Stanislav Galić bio je vojni zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa u sklopu Vojske Republike Srpske za vrijeme opsade Sarajeva. Njegovi nadređeni bili su načelnik štaba VRS-a, general Ratko Mladić te vrhovni zapovjednik VRS-a Radovan Karadžić. Galić je proglašen krivim 2003. godine za širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva te ubistva i zločine protiv čovječnosti. Prvo je osuđen na 20 godina zatvora, ali nakon žalbe tužitelja pravomoćnom presudom 2006. osuđen je na kaznu doživotnog zatvora.

Milomir Stakić, bivši predsjednik općine i Kriznog štaba Prijedora, osuđen je na Haškom sudu na 40-godišnju kaznu zatvora zbog progona, istrjebljenja, ubistava i deportacija prijedorskih nesrba od aprila do jula 1992. godine.

Zločini su uslijedili nakon što su Srbi 30. aprila 1992. preuzeli vlast u Prijedoru, a uključuju zločine koji se odnose na logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Bivši zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba (VRS) Radislav Krstić, kojega je Haški sud 2004. godine pravomoćno osudio na 35 godina zatvora zbog učešća u masakru u Srebrenici 1995., prebačen je 2014. godine u Poljsku na izdržavanje kazne. Godinu ranije Krstić je odbio svjedočiti u odbranu Radovana Karadžića, tvrdeći da mu narušeno zdravlje to ne dopušta.

Goran Jelisić, poznat i kao ‘srpski Adolf’, osuđen je na 40 godina zatvora za ubijanje, mučenje i pljačku Muslimana i Hrvata u Brčkom i u logoru u brčanskoj luci u proljeće 1992. godine. (Tuzlanski.ba)