U sklopu projekta “Životi iza polja smrti” u organizaciji Memorijalnog centra Potočari i BIRN BiH, otvorena je Spomen-soba za sve žrtve genocida, preživjele te njihove porodice.
Brojne fotografije zabilježene tokom najtežeg zločina u modernoj historiji čovječanstva, i fotografije onih koji su u njemu stradali, ali iz vremena prije nego će genocid u Srebrenici biti počinjen, po kojima vidite kako su ti ljudi živjeli prije rata. Izloženo je ukupno 45 ličnih predmeta koje su pripadali žrtvama, ili su pronađeni kod njih, odnosno pored njihovih tijela, najčešće iskopanih iz masovnih grobnica.
Stalna postavka u Memorijalnom centru sadrži i svjedočanstva 100 onih koji su ovaj genocid preživjeli, u kojem govore o tome kakav je bio “život iza polja smrti”, te svjedočanstva porodica žrtava o iskustvu traganja za članovima porodica koji nisu preživjeli izlazak iz Srebrenice. Govore i o tome šta znači još tragati i razmišljati o posljednjim trenucima svojih voljenih.
“Projekat je nastao iz nastojanje da damo institucionalni odgovor na sve češće negiranje genocida. Soba je mjesto ličnih doživljava ovog zločina i iskustva porodica u traganju za najmilijim. 45 predmeta, 100 videa i mnogo fotografija. Teško je bilo slušati majke koje govore o sjećanjima na ubijene sinove. Najviše mi je ostalo u sjećanju majka koja i sada živi u Srebrenici, koja kaže kako se svaki put sjeti sina kada prođe pored jednog zidića na kojem je znao sjediti sa svojom prvom djevojkom. Petnaest godina je imao. Nekoliko godina poslije ubijen”, rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a.
U Potočarima otvorena stalna postavka “Životi iza polja smrti” @BIRN_BiH @SrebrenicaMC pic.twitter.com/6FS8Ikwhvu
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) February 22, 2022
“Ne dozvoliti zaborav”
Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra Potočari kazao je kako prvi put imaju sopstvenu metodologiju usmene historije, a njome će se moći poslužiti istraživači širom svijeta.
Otvaranju stalne postavke “Životi iza polja smrti” prisustvovao je u visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, koji je istakao: “Ako hoćemo da pratimo budućnost BiH i njen razvoj, ako BiH hoće da ide u Evropu, moramo posjetiti Srebrenicu. Zbog toga sam danas tu. l ovaj projekat može pokazati šta se ovdje dešavalo budućim generacijama. U BiH na svim stranama, u svim etničkim grupama imamo žrtve, tako da se nadam da će Parlament BiH također se pozabaviti vlastitim zakonom kojim će se zabraniti negiranje genocida i govor mržnje. Treba ostaviti igrarije po strani i treba gledati budućnost te donijeti zajednički zakon. Ne smije biti teško zbog mladih i budućnosti.”
Predstavnik EU u BiH, Johann Sattler je kazao kako je Memorijalni centar sačuvao uspomene i postao istraživački centar.
“Poruka EU je da članstvo ne smije dozvoliti zaborav ovoga. Mora se podsjećati na genocid i žrtve”, zaključio je Sattler. (N1)
